Šum mora
Katalog izložbe na 95 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autorica: Ana Kuzman
Naklada: 300 primjeraka
ISBN 978-953-56794-4-8
Tko su lesepsijski migranti?
Katalog izložbe na 123 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autori: Jadranka Sulić Šprem, Frane Čizmić i Tatjana Dobroslavić
Naklada: 300 primjeraka
ISBN 978-953-56794-3-1
Ribe dubrovačkog kraja
Katalog izložbe na 115 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autorice: Jadranka Sulić Šprem i Tatjana Dobroslavić
Naklada: 700 primjeraka
ISBN 978-953-56794-2-4
Zaštićene vrste
Katalog muzejskih predmeta za dječju dob na 36 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autorice: Marija Crnčević i Katarina Ivanišin Kardum
Naklada: 1000 primjeraka
ISBN 978-953-56794-0-0
Dermochelys coriacea
Katalog izložbe na 69 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autori: Katarina Ivanišin Kardum i Pero Tutman
Naklada: 400 primjeraka
ISBN 978-953-56794-1-7
Gyotaku
Muzejska publikacija na 58 stranica na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autorica: Katarina Ivanišin Kardum
Naklada: 200 primjeraka
ISBN 978-953-56794-5-5
Orhideje Dalmacije
Autor koncepcije izložbe: Nediljko Ževrnja, Prirodoslovni muzej Split
Autor fotografija i tekstova: Vladimir Golubić, Prirodoslovni muzej Split
Vrijeme trajanja: od 17. travnja do 8. lipnja 2018.
O izložbi:
Izložba Orhideje Dalmacije prikazuje dio flore orhideja srednje Dalmacije od otoka Visa, uključujući otoke Brač i Šolta; preko Kaštela i Kozjaka do Muća i planine Svilaje. Izložba je prirodoslovna, edukativna i pokretna, a cilj joj je omogućiti upoznavanje raznolikosti flore orhideja, među kojima je i nekoliko endema te pobuditi interes posjetitelja za njihovo očuvanje i zaštitu.
Izložbe
Kosturi uživo
Autor izložbe: Milan Paunović
Postav izložbe: Aleksandar Stojanović i Miroslav Jovanović
Vrijeme trajanja: od 26. siječnja 2018. do 15. lipnja 2018.
O izložbi: Izložba Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Kosturi uživo obrađuje i rasvjetljuje nekadašnje neotkrivene tajne građe organizama, a to su potpora, kretanje i uspravno držanje. Na izložbi su predstavljeni vanjski kosturi mekušaca, rakova i kukaca te unutrašnji kosturi bodljikaša, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Svi kosturi su postavljeni u prirodnim pokretima, odnosno položajima koje bi životinje imale u različitim situacijama u prirodi. Kao najzanimljiviji eksponati ističu se kosturi dobrog dupina, noja, majmuna, vuka, srne, plamenca, jazavca i mnogih drugih. Dio izložbe predstavlja usporedan prikaz lubanja različitih vrsta životinja, među kojima su lubanja tigra, lava i leoparda. Poseban dio čine modeli dijelova kostura (kosti, zubi, čeljusti, zglobovi itd.), dok mali, ali zanimljivi dio izložbe čine spolne kosti sisavaca.
Izložbe
Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana
Autori izložbe: Nediljko Ževrnja i Dalibor Vladović, Prirodoslovni muzej Split
Vrijeme trajanja: od 23. siječnja do 16. travnja 2018.
O izložbi: Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana je izložba Prirodoslovnog muzeja Split i prikazuje dio endemične flore srednje Dalmacije, tj. bliže okolice Splita: od otoka Čiova, preko Kozjaka i Svilaje do kanjona rijeke Cetine. Izložba je edukativna i pokretna, a cilj joj je pobuditi interes posjetitelja za prirodne ljepote te njihovo očuvanje i zaštitu.
Izložbe
Domi sum
Autori izložbe: Jadranka Sulić Šprem, Ana Kuzman i Frane Čizmić
Likovni postav: Jadranka Sulić Šprem i Ana Kuzman
Vrijeme trajanja: od 11. prosinca 2017.
O izložbi: Izložba Domi sum obrađuje sve razvojne faze Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Naime Domorodni muzej (preteča Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik) osnovan je kao muzej općeg karaktera 1872., a svečano otvoren u travnju 1873. u velikoj dvorani na drugom katu Općinske palače. Nakon što je općina trebala prostore za urede 1931. donesena je odluka o preseljenju muzeja. Već iduće godine Muzej seli u novouređene prostore prvoga kata Tvrđave sv. Ivana i mijenja naziv u Dubrovački muzej. Prirodoslovne, kulturno-povijesne, arheološke, etnografske i pomorske zbirke odvajaju se u odjele. Godine 1947. izrađuje se plan reorganizacije Muzeja. Plan uključuje izmještanje svih odjela u nove, primjerenije prostore i iziskuje velike financijske izdatke koje gradske vlasti nisu željele izdvojiti. Stoga državne institucije preuzimaju Muzej pod svoje okrilje. Muzej tada mijenja ime u Državni muzej u Dubrovniku. Godine 1952. Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora grada donio je odluku da se Prirodoslovni odjel preseli u palaču Crijević-Pucić. Odmah po preseljenju u prizemlju palače postavljena je izložba morskih riba i beskralješnjaka, dok su ostale zbirke izložene na prvome katu. U listopadu 1957., zbog mišljenja da bi sjedinjenje prirodoslovnih ustanova rezultiralo racionalnijim korištenjem sredstava i stručnih djelatnika, Prirodoslovni odjel se izdvaja iz sastavnice Muzeja i spaja s Akvarijem u Prirodoznanstvenu ustanovu Dubrovnik. Odmah iduće godine novoosnovana ustanova se pripaja Biološkom institutu JAZU-a, a prirodoslovne zbirke sele u prostore benediktinskog samostana na otoku Lokrumu. Svečanost otvorenja postava upriličena je u svibnju 1967. Zbirke su za javnost bile dostupne sve do travnja 1979. kada je potres oštetio zgradu samostana.
Tijekom Domovinskog rata donesena je odluka da se za potrebe trajnoga smještaja prirodoslovne građe u zakup daje Androvićeva palača. Nakon rata započela je obnova zgrade, a nakon završetka obnove te realizacije privremenoga postava Prirodoslovni muzej Dubrovnik svečano je otvoren 17. ožujka 2009. Od tada po prvi put u povijesti Muzej djeluje samostalno.
S obzirom da su tijekom razvojnih faza Muzeja zbirke često tražile svoj dom, a marljivi djelatnici Muzej doživljavali domom autorice likovnog postava vođene tom idejom stubište su preuredile u predsoblje, radnu sobu, blagovaonicu i dnevnu sobu. U navedenim „prostorijama“ istaknute su biografije najznačajnijih ličnosti koje su tijekom povijesti utjecale na sudbinu prirodoslovnih zbirki. Osim javnosti već dobro poznatih ličnosti Antuna Dropca i Balda Kosića posjetitelji mogu saznati više i o djelatnicima koji su svojim zalaganjem uspjeli tijekom godina očuvati jezgru fundusa, Lucijanu Marčiću, Zori Karaman, Milivoju Ulagi, i Andriji Lesingeru.
Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.
