Ljepota detalja, transformacija i struktura – KOKOLITOFORIDI JADRANA

 

Organizatori: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko botaničko društvo

O IZLOŽBI:

Izložba predstavlja sinergiju znanosti i umjetnosti. Okuplja znanstvenike i umjetnike, profesore, studente i širu javnost, povezujući moderne tehnologije i razne umjetničke tehnike. Izložene mikrofotografije kokolitoforida snimke su uzoraka koji su prikupljeni tijekom istraživanja fitoplanktona provedenih tijekom zime i ljeta 2013. godine u šibenskom akvatoriju i estauariju rijeke Krke (istočni Jadran). Istraživanje je bilo rezultat suradnje Sveučilišta u Uppsali (Švedska), Sveučilišta u Oslu (Norveška), Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković. Kokolitoforidi su prikupljeni postupkom filtracije i snimljeni uz pomoć skenirajućeg elektronskog mikroskopa pri povećanju i do 10 000 puta. Te mikrofotografije i satelitske snimke fitoplanktona bile su inspiracija za studente Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, koji su ih obradili u umjetničkim tehnikama slikarstva, skulpture, grafike i stakla. Sinergijom umjetnosti i znanosti znanstvenici dobivaju priliku pokazati ljepotu u detalju nevidljivom prostim okom, dok se likovnim umjetnicima pruža pogled na novu dimenziju života koja se manifestira u savršenstvu prirodnih oblika i struktura. Promatranje prirodnog okoliša dovelo je do prvoga impulsa za razvoj likovnoga jezika i kreativnosti. Kokolitoforidi prikazani na ovoj izložbi ponovno su pokazali svu čaroliju prirodnih struktura, koje neizmjerno utječu na razvoj umjetničkog izričaja.

Ljepota detalja, transformacija i struktura – KOKOLITOFORIDI JADRANA 2018-10-16T10:40:29+00:00

Vodeni biseri jadranskih otoka

Autor izložbe: Udruga Hyla

Izložba je nastala u sklopu projekta “KARST” – The Dinaric Arc Karst biodiversity conservation programme” pod pokroviteljstvom švicarske fondacije MAVA, a uz suradnju s Udrugom BIOM, WWF Adria, IUCN Eastern Europe te potporu Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Vrijeme trajanja: od 19. rujna 2018. do 19. listopada 2019.

O izložbi: Jeste li znali da su vlažna staništa jedna od najugroženijih staništa na svijetu? Iz godine u godinu broj im se vrlo ubrzano smanjuje te je u proteklih 100 godina nestalo preko 50% svih vlažnih staništa u Mediteranskoj regiji. Vlažna staništa na otocima posebno su značajna jer predstavljaju “žarišta” bioraznolikosti, odnosno jedina su mjesta na kojima bogat biljni i životinjski svijet poput vodenih biljaka, vodenih kukaca te vodozemaca može preživjeti na otocima. Osim što predstavljaju oaze bioraznolikosti, vlažna su staništa, posebice krške lokve, dio kulturne baštine i od pamtivijeka su služila ljudima u različite svrhe te im olakšavala život na surovom, krškom terenu. Nekada u središtu zbivanja, pažljivo čišćena i održavana, danas su zaboravljena, napuštena te prepuštena polaganom nestanku.

Vodeni biseri jadranskih otoka 2018-10-15T11:54:11+00:00

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Autori izložbe: dr. sc. Iva Mihoci i Petar Crnčan

Stručni suradnici: dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, dr. sc. Martina Šašić Kljajo

Vrijeme trajanja: od  13. srpnja 2018. do 30. studenoga 2018.

O izložbi:

U izložbi su prikazani načini na koji kukci stvaraju i čuju zvuk, morfološke strukture koje su uključene kao i evolucijsku podlogu tog načina komuniciranja. Uz zvučni prostor koji je oblikovao bioakustičar Boštjan Perovšek, uz donaciju zvukova kolega iz Slovenije i Francuske, akademski kipar Denis Krašković izradio je sedam uvećanih modela kukaca, a ilustratorica Franka Tretinjak ilustracije struktura koje su uključene u proizvodnju zvuka. Izložba je oplemenjena bogatim fundusom kukaca pjevača iz zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih 2018-10-15T13:13:09+00:00

Tijelo moga tijela

Autorica izložbe: Dubravka Tullio

Stručni suradnici: Daniel Pavlinović i Hrvoje Margaretić

Vrijeme trajanja: od 15. lipnja 2018. do 15. lipnja 2019.

 

O izložbi: U seriji portretnih fotografija roditelja i djece svih generacija i uzrasta, kombinirane su spontanost i trenutačnost s namještenim izrazom lica kako bi se što bolje prikazala njihova sličnost ili zajednička karakteristika. Ispred objektiva autorice stala je rodbina, prijatelji i sugrađani koje autorica susreće u prolazu te ih povezuje s njihovim roditeljima ili djecom upravo na temelju te sličnosti ili fizičke karakteristike koja im je zajednička.

Fotografije su lišene svih elemenata koji bi mogli utjecati na njihovo tumačenje, tj. fokus ostaje na samim portretima. Monokromatske su, te se na taj način dobila suptilnost i veća interpretativnost, a s crnom pozadinom i tamnom odjećom lica ljudi i njihove karaktristike još više dolaze do izražaja.

Tijelo moga tijela 2018-10-15T13:15:25+00:00

Orhideje Dalmacije

Autor izložbe: Vladimir Golubić, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 17. travnja do 8. lipnja 2018.

O izložbi:

Izložba Orhideje Dalmacije prikazuje dio flore orhideja srednje Dalmacije od otoka Visa, uključujući otoke Brač i Šolta; preko Kaštela i Kozjaka do Muća i planine Svilaje. Izložba je prirodoslovna, edukativna i pokretna, a cilj joj je omogućiti upoznavanje raznolikosti flore orhideja, među kojima je i nekoliko endema te pobuditi interes posjetitelja za njihovo očuvanje i zaštitu.

Izložbe

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Morski blues

Otrov i lijek skriven u biljci

Najljepša astrofotografija

Orhideje Dalmacije 2018-09-05T13:36:20+00:00

Kosturi uživo

Autor izložbe: Milan Paunović

Postav izložbe: Aleksandar Stojanović i Miroslav Jovanović

Vrijeme trajanja: od 26. siječnja 2018. do 15. lipnja 2018.

O izložbi: Izložba Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Kosturi uživo obrađuje i rasvjetljuje nekadašnje neotkrivene tajne građe organizama, a to su potpora, kretanje i uspravno držanje. Na izložbi su predstavljeni vanjski kosturi mekušaca, rakova i kukaca te unutrašnji kosturi bodljikaša, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Svi kosturi su postavljeni u prirodnim pokretima, odnosno položajima koje bi životinje imale u različitim situacijama u prirodi. Kao najzanimljiviji eksponati ističu se kosturi dobrog dupina, noja, majmuna, vuka, srne,  plamenca, jazavca i mnogih drugih. Dio izložbe predstavlja usporedan prikaz lubanja različitih vrsta životinja, među kojima su lubanja tigra, lava i leoparda. Poseban dio čine modeli dijelova kostura (kosti, zubi, čeljusti, zglobovi itd.), dok mali, ali zanimljivi dio izložbe čine spolne kosti sisavaca.

Izložbe

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Morski blues

Otrov i lijek skriven u biljci

Najljepša astrofotografija

Kosturi uživo 2018-10-11T10:20:32+00:00

Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana

Autori izložbe: Nediljko Ževrnja i Dalibor Vladović, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 23. siječnja do 16. travnja 2018.

O izložbi: Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana je izložba Prirodoslovnog muzeja Split i prikazuje dio endemične flore srednje Dalmacije, tj. bliže okolice Splita: od otoka Čiova, preko Kozjaka i Svilaje do kanjona rijeke Cetine. Izložba je edukativna i pokretna, a cilj joj je pobuditi interes posjetitelja za prirodne ljepote te njihovo očuvanje i zaštitu.

Izložbe

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Morski blues

Otrov i lijek skriven u biljci

Najljepša astrofotografija

Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana 2018-05-03T07:40:56+00:00

Domi sum

Autori izložbe: Jadranka Sulić Šprem, Ana Kuzman i Frane Čizmić

Likovni postav: Jadranka Sulić Šprem i Ana Kuzman

Vrijeme trajanja: od 11. prosinca 2017.

O izložbi: Izložba Domi sum obrađuje sve razvojne faze Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Naime Domorodni muzej (preteča Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik) osnovan je kao muzej općeg karaktera 1872., a svečano otvoren u travnju 1873. u velikoj dvorani na drugom katu Općinske palače. Nakon što je općina trebala prostore za urede 1931. donesena je odluka o preseljenju muzeja. Već iduće godine Muzej seli u novouređene prostore prvoga kata Tvrđave sv. Ivana i mijenja naziv u Dubrovački muzej. Prirodoslovne, kulturno-povijesne, arheološke, etnografske i pomorske zbirke odvajaju se u odjele. Godine 1947. izrađuje se plan reorganizacije Muzeja. Plan uključuje izmještanje svih odjela u nove, primjerenije prostore i iziskuje velike financijske izdatke koje gradske vlasti nisu željele izdvojiti. Stoga državne institucije preuzimaju Muzej pod svoje okrilje. Muzej tada mijenja ime u Državni muzej u Dubrovniku. Godine 1952. Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora grada donio je odluku da se Prirodoslovni odjel preseli u palaču Crijević-Pucić. Odmah po preseljenju u prizemlju palače postavljena je izložba morskih riba i beskralješnjaka, dok su ostale zbirke izložene na prvome katu. U listopadu 1957., zbog mišljenja da bi sjedinjenje prirodoslovnih ustanova rezultiralo racionalnijim korištenjem sredstava i stručnih djelatnika, Prirodoslovni odjel se izdvaja iz sastavnice Muzeja i spaja s Akvarijem u Prirodoznanstvenu ustanovu Dubrovnik. Odmah iduće godine novoosnovana ustanova se pripaja Biološkom institutu JAZU-a, a prirodoslovne zbirke sele u prostore benediktinskog samostana na otoku Lokrumu. Svečanost otvorenja postava upriličena je u svibnju 1967. Zbirke su za javnost bile dostupne sve do travnja 1979. kada je potres oštetio zgradu samostana.

Tijekom Domovinskog rata donesena je odluka da se za potrebe trajnoga smještaja prirodoslovne građe u zakup daje Androvićeva palača. Nakon rata započela je obnova zgrade, a nakon završetka obnove te realizacije privremenoga postava Prirodoslovni muzej Dubrovnik svečano je otvoren 17. ožujka 2009. Od tada po prvi put u povijesti Muzej djeluje samostalno.

S obzirom da su tijekom razvojnih faza Muzeja zbirke često tražile svoj dom, a marljivi djelatnici Muzej doživljavali domom autorice likovnog postava vođene tom idejom stubište su preuredile u predsoblje, radnu sobu, blagovaonicu i dnevnu sobu. U navedenim „prostorijama“ istaknute su biografije najznačajnijih ličnosti koje su tijekom povijesti utjecale na sudbinu prirodoslovnih zbirki. Osim javnosti već dobro poznatih ličnosti Antuna Dropca i Balda Kosića posjetitelji mogu saznati više i o djelatnicima koji su svojim zalaganjem uspjeli tijekom godina očuvati jezgru fundusa, Lucijanu Marčiću, Zori Karaman, Milivoju Ulagi, i Andriji Lesingeru.

Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.

Izložbe

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Morski blues

Otrov i lijek skriven u biljci

Najljepša astrofotografija

Domi sum 2017-12-18T10:27:22+00:00

Lepidoptera

Autori izložbe: Ana Kuzman i Toni Koren

Likovni postav: Dubravka Tullio, Ivan Mladošić i Ana Kuzman

Vrijeme trajanja: od 27. siječnja 2017. do 23. listopada 2017.

O izložbi: S više od 120.000 opisanih vrsta, leptiri su jedna od najvećih skupina životinja na Zemlji. Svaka od poznatih vrsta leptira razlikuje se od svih drugih vrsta po jedinstvenim osobinama životnog ciklusa, ekologije ili genetike. Leptiri, poput većine kukaca, imaju četiri razvojna stadija: jaje, gusjenicu, kukuljicu te odraslog leptira. Jaje i kukuljica mirujući su stadiji, a gusjenice i većina odraslih leptira su aktivni i odgovorni za rasprostranjenje vrsta na nova staništa.

Fauna leptira Dubrovačko-neretvanske županije vrlo je bogata vrstama svih skupina leptira. Idući od sjevera prema jugu, delta rijeke Neretve osobito je važno područje za higrofilne vrste leptira, posebice noćne leptire poput neretvanske medonjice (Rhyparioides metelkana), močvarne ljepotice (Elophila nymphaeata) i trstikinog crvotočca (Phragmataecia castaneae). Navedene vrste dobri su bioindikatori očuvanih močvarnih staništa.

Područje Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa možemo okarakterizirati kao područje pod jakim utjecajem sredozemne klime na kojem živi velik broj mediteranskih vrsta poput vještice (Charaxes jasius), kleopatre (Gonepteryx cleopatra) ili pucavca (Iolana iolas). Na tom području nalazimo i inače rijetku i lokalnu vrstu, istočnog debeloglavca (Carcharodus orientalis). Područje Konavoskog polja jedino je krško polje na području županije. Prave mediteranske vrste poprilično su lokalne na području polja, a česte su neke vrste koje rijetko susrećemo na području županije poput mrtvačkog plašta (Nymphalis antiopa). Nad Konavoskim poljem nadvija se Sniježnica, na kojoj se miješaju elementi leptira Dinarida s mediteranskim vrstama. Zahvaljujući tome broj vrsta na Sniježnici vrlo je velik te ondje nalazimo vrlo rijetke vrste koje nastanjuju krške travnjake poput čistacovog debeloglavca (Carcharodus lavathera). Prošle je godine na području Sniježnice zabilježena i izuzetno lokalna i rijetka vrsta leptira, južni lastin rep (Papilio alexanor). Iako se već više od sto godina zna da ta vrsta nastanjuje područje južne Dalmacije, sve donedavno nisu postojala recentna opažanja i postojala je sumnja da je vrsta nestala s područja Hrvatske. Sada pouzdano znamo da južni lastin rep još uvijek nastanjuje područje Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije, i to vrlo nedostupna područja poput dolina potoka ili rijeka s termofilnim klifovima ili, u slučaju Sniježnice, strmih i nedostupnih obronaka planina.

Izložbe

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Morski blues

Otrov i lijek skriven u biljci

Najljepša astrofotografija

Lepidoptera 2018-01-26T15:05:38+00:00

Zaronimo

Autori izložbe: Jadranka Sulić Šprem i Dalibor Andres

Likovni postav: Jadranka Sulić Šprem i Dubravka Tullio

Vrijeme trajanja: od 29. siječnja 2016. do 20. listopada 2017.

O izložbi: Izložba „Zaronimo“ prikazuje fotografije podmorskog fotografa Dalibora Andresa, ronioca koji je svoju ljubav prema moru i podmorju spojio sa svojim najdražim hobijem – fotografijom.

Izložbe

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Morski blues

Otrov i lijek skriven u biljci

Najljepša astrofotografija

Zaronimo 2018-01-26T15:06:25+00:00