Lepidoptera

Autori izložbe: Ana Kuzman i Toni Koren

Likovni postav: Dubravka Tullio, Ivan Mladošić i Ana Kuzman

O izložbi: S više od 120.000 opisanih vrsta, leptiri su jedna od najvećih skupina životinja na Zemlji. Svaka od poznatih vrsta leptira razlikuje se od svih drugih vrsta po jedinstvenim osobinama životnog ciklusa, ekologije ili genetike. Leptiri, poput većine kukaca, imaju četiri razvojna stadija: jaje, gusjenicu, kukuljicu te odraslog leptira. Jaje i kukuljica mirujući su stadiji, a gusjenice i većina odraslih leptira su aktivni i odgovorni za rasprostranjenje vrsta na nova staništa.

Fauna leptira Dubrovačko-neretvanske županije vrlo je bogata vrstama svih skupina leptira. Idući od sjevera prema jugu, delta rijeke Neretve osobito je važno područje za higrofilne vrste leptira, posebice noćne leptire poput neretvanske medonjice (Rhyparioides metelkana), močvarne ljepotice (Elophila nymphaeata) i trstikinog crvotočca (Phragmataecia castaneae). Navedene vrste dobri su bioindikatori očuvanih močvarnih staništa.

Područje Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa možemo okarakterizirati kao područje pod jakim utjecajem sredozemne klime na kojem živi velik broj mediteranskih vrsta poput vještice (Charaxes jasius), kleopatre (Gonepteryx cleopatra) ili pucavca (Iolana iolas). Na tom području nalazimo i inače rijetku i lokalnu vrstu, istočnog debeloglavca (Carcharodus orientalis). Područje Konavoskog polja jedino je krško polje na području županije. Prave mediteranske vrste poprilično su lokalne na području polja, a česte su neke vrste koje rijetko susrećemo na području županije poput mrtvačkog plašta (Nymphalis antiopa). Nad Konavoskim poljem nadvija se Sniježnica, na kojoj se miješaju elementi leptira Dinarida s mediteranskim vrstama. Zahvaljujući tome broj vrsta na Sniježnici vrlo je velik te ondje nalazimo vrlo rijetke vrste koje nastanjuju krške travnjake poput čistacovog debeloglavca (Carcharodus lavathera). Prošle je godine na području Sniježnice zabilježena i izuzetno lokalna i rijetka vrsta leptira, južni lastin rep (Papilio alexanor). Iako se već više od sto godina zna da ta vrsta nastanjuje područje južne Dalmacije, sve donedavno nisu postojala recentna opažanja i postojala je sumnja da je vrsta nestala s područja Hrvatske. Sada pouzdano znamo da južni lastin rep još uvijek nastanjuje područje Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije, i to vrlo nedostupna područja poput dolina potoka ili rijeka s termofilnim klifovima ili, u slučaju Sniježnice, strmih i nedostupnih obronaka planina.

Izložbe

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Morski blues

Otrov i lijek skriven u biljci

Najljepša astrofotografija

Kukci u kulturi

Bioraznolikost u fotografiji

Darwin danas

2017-05-23T12:48:53+00:00