About PMD

This author has not yet filled in any details.
So far PMD has created 13 blog entries.

KAMEN POD ZUBOM (NE)VREMENA

Udruga Lovci na oluje Dubrovnik: Hrvoje Batinić, Boris Bašić, Hrvoje Margaretić, Daniel Pavlinović i Teo Radić

Na izložbi su predstavljene fotografije arhetipskog krajolika Dubrovnika u nesvakidašnjem svjetlu i dramatičnoj atmosferi vremenskih (ne)prilika. Članovi Udruge Lovci na oluje Dubrovnik u sebi nose prkos i hrabrost te se suprotstavljaju meteorološkim neprilikama baš kao i njihov Grad koji im je najveća inspiracija.

Udruga Lovci na oluje Dubrovnik osnovana je 2016. godine s ciljem promoviranja meteorologije, meteo fotografije i znanosti općenito. Osnovana je od strane pet zaljubljenika u meteorologiju i lov na oluje (Daniel Pavlinović, Hrvoje Margaretić, Zlatko Barać, Boris Bašić, Teo Radić), koji od 2011. vode Facebook stranicu Storm Chasers Dubrovnik, na kojoj objavljuju fotografije različitih vremenskih nepogoda s dubrovačkog područja, ali i šire. Osim meteo fotografijom, Udruga sudjeluje u projektu Pljusak.com u sklopu kojeg postavlja automatske meteorološke postaje na
dubrovačkom području, kao što su postaje na Petki, u Gružu, Mokošici, Trstenom, Orašcu i u Župi dubrovačkoj. Udruga je i suradnik projekta za detekciju munja, Blitzortung, te partner Europskog laboratorija za opasne oluje (ESSL), kojemu dostavlja vlastite podatke o opasnim meteorološkim pojavama s područja Hrvatske.

KAMEN POD ZUBOM (NE)VREMENA2021-05-17T18:13:59+02:00

MOZAIK BIORAZNOLIKOSTI

Autorice izložbe su stručne djelatnice muzeja (abecednim redom): Ana Kuzman, Matea Martinović, Jadranka Sulić Šprem i Dubravka Tullio.

Autorica likovnog postava je muzejska pedagoginja i akademska slikarica Dubravka Tullio.

 

Izložba predstavlja mozaičnu sliku bioraznolikosti koja prožima fundus Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Postavljena je na prvom katu Muzeja i broji 467 predmeta koji su izbor iz 10 zbirki.

U najvećoj prostoriji izloženi su predstavnici reda zvijeri – ris, divlja mačka i vidra. Također se mogu vidjeti dijelovi kostura vodenkonja, slona i plavetnog kita. Od 246 vrsta ptica hrvatske faune koje su zastupljene u Zbirci ptica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik u izložbi je predstavljeno 27 vrsta. Pored galeba, njorki, patki, čaplji i ptica grabljivica koje su još uvijek redovito zabilježene na području Republike Hrvatske izloženi su i primjerci kritično ugroženih vrsta poput plosnate njorke i orla krstaša, koji su zadnji put zabilježeni početkom, odnosno krajem 20. stoljeća. Iz Zbirke gmazova i vodozemaca predstavljene su tri vrste kornjača – glavata želva, barska kornjača i obična čančara. Predstavnici kukaca izloženi su u dvije entomološke kutije. Riječ je o 15 vrsta leptira iz porodice šarenaca te brojni primjerci zlatnih mara.

U sljedećem izložbenom prostoru smještena je građa iz Geološke zbirke koja uključuje fosilnu građu iz Miocena i kasnog Pleistocena. Posebno su zanimljive kosti špiljskog medvjeda, spektakularne megafaunske vrste koja je nekada živjela u sjevernoj Euroaziji. Zbirka minerala i stijena koja je bila temelj za osnivanje Domorodnog muzeja (1872.) zauzima najveći dio izložbenog prostora sa ukupno 45 primjeraka. Iz Zbirke žarnjaka izloženo je 16 predmeta, a vrijedi izdvojiti vrste prikupljene u Jadranu, kao npr. dvije endemske vrste Sredozemnog mora, crveni i busenasti koralj te crni koralj. Ostatak postava sačinjavaju koralji svjetskih mora, a najbrojniji među njima su primjerci prikupljeni uz istočnu obalu Indije.  Zbirku algi predstavlja 14 vrsta prikupljenih u Jadranu, a dio su zbirke koju je prikupio gosp. Vidoević. Nakon Vidoevićeve smrti njegova supruga zbirku je darovala muzeju u vrijeme djelovanja Balda Kosića, o čemu svjedoči njegov Zapisnik.

U posljednjoj prostoriji Iz Zbirke mekušaca izloženo je ukupno 37 predstavnika egzotičnih vrsta ove uistinu raznolike skupine.

Likovni postav estetikom i simbolikom livadne flore skladno objedinjuje sve prikazane elemente kopnene faune. Oslikavanjem zidova i odabirom kontrastnih tonova dobio se dojam veličine prostora, a nije se izgubio fokus sa samih predmeta. Najstarijim oblikom slikarskog izričaja – muralom, dobivena je  moderna impresija koja zadovoljava načela suvremene muzeologije.  Dio likovnog postava morske faune inspiriran je reprezentativnim primjerima izloženih skupina mekušaca, koralja i algi. Velike dimenzije motiva na muralima vizualno oplemenjuju karakteristike same izložbe.

MOZAIK BIORAZNOLIKOSTI2021-05-17T17:59:22+02:00

Hranitelji Grada

REALIZACIJA IZLOŽBE: Udruga Kinookus, Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA, KONCEPT IZLOŽBE: Udruga Kinookus, LIKOVNI I TEHNIČKI POSTAV: Ana Kuzman i Dubravka Tullio, VIZUALNI IDENTITET I GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Ana Demović, Fingerprint

Izložba “Hranitelji Grada” dio je europskog projekta Slow Food Srednja Europa: kultura, baština, identitet i hrana, koji predstavlja prvi pokušaj stvaranja transnacionalnog modela za vrednovanje nematerijalne gastro-kulturne baštine pet gradova srednje Europe: Venecije, Krakowa, Brna, Kecskeméta i Dubrovnika.

 

Okosnicu izložbe čine video-intervjui s osobama koje na različite načine baštine znanja, vještine, priče i povijest dobrim dijelom zaboravljene i zapostavljene, ali neizmjerno bogate gastro-kulturne baštine dubrovačkog kraja. Metodologija koja je korištena u izradi intervjua razvijena je na Sveučilištu gastronomskih znanosti u Pollenzu, i polučila je multimedijalni arhiv “Žitnice memorije” kojim Slow Food ne želi muzeificirati prošlost, već ponuditi učinkovite alate za promišljanje i oblikovanje budućnosti. A budućnost je, imajući u vidu snažno izražene klimatske promjene, neizvjesnija nego ikad i zahtjeva ogroman, zajednički napor u iznalaženju novih društvenih, ekonomskih i kulturnih modela, s posebnim naglaskom na proizvodnji hrane. Važnost podupiranja i poticanja lokalno i na ekološki način proizvedene hrane višestruka je, i danas predstavlja strateški cilj svake zajednice koja pažljivo planira svoju budućnost. Izložbom se želi skrenuti pažnja gradske uprave i građanstva na ljude koji nas hrane, na Hranitelje Grada, na njihova lica, na njihove priče, na mjesta u kojima žive. Hrana čijeg proizvođača i način uzgoja poznajemo postaje hrana s licem. Dopustimo li da ovo skriveno blago nepovratno nestane izgubit ćemo najljepši izraz višestoljetne suživljenosti naših ljudi s lokalnim podnebljem, ono što svim našim osjetilima govori tko smo i s kim smo se – pojedinačno, obiteljski i kao zajednica – u slavnoj prošlosti susretali.

Hranitelji Grada2020-02-26T15:46:46+02:00

120 godina krapinskog pračovjeka

Autor izložbe: Jurica Sabol

Izložba je postavljena kao svojevrstan vremeplov, počevši od 1899. godine i senzacionalnog otkrića Dragutina Gorjanovića- Krambergera na Hušnjakovu brdu pa do današnjice, gdje je ispričana priča o jednom od najposjećenijih Muzeja, Muzeju krapinskih neandertalaca. Dubrovačkoj publici  predstavljen je Gorjanovićev znanstveni opus i njegov doprinos svjetskoj znanosti, više od 40-ak originalnih fosila pleistocenskih životinja, kopije najvažnijih kostiju krapinske zbirke, kamene alatke, ali i rekonstrukcija staništa krapinskog pračovjeka. Za najmlađe posjetitelje priređen je zabavan edukativni dio izložbe s radnim listićima, pješčanikom i fosilima, velikom društvenom igrom „Igraj i evoluiraj“ te interaktivna instalacija na temu prvih stanovnika Europe.

120 godina krapinskog pračovjeka2019-12-19T16:51:21+02:00

Plasticamente – Plastična (noćna) mora!

Izložba donosi interaktivne eksponate načinjene upravo od plastike, a osnovni cilj je proširiti svijest o opasnosti pretjerane konzumacije jednokratne plastike, kao i nikada veću potrebu za adekvatnim odvajanjem i zbrinjavanjem plastičnog otpada. Procjenjuje se da oko 80% morskog otpada dolazi iz kopnenih izvora i od aktivnosti s kopna, dok oko 20% otpada u moru završava kao rezultat (neodgovornog) pomorskog prometa i ribarstva. Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), samo 15 % morskog otpada pluta na morskoj površini; dodatnih 15 % ostaje u vodenom stupcu, a 70 % nalazi se na morskom dnu. Trenutačne procjene pokazuju da danas u oceanu ima više od 150 milijuna tona plastike. Ako se ništa ne promijeni, do 2025. godine ocean će sadržavati 1 tonu plastike na svake 3 tone ribe, a do 2050. oceani bi mogli imati više plastike nego ribe, a sve veću opasnost po morske i kopnene ekosustave, ali i zdravlje čovjeka, predstavlja i mikroplastika.

Izložba se postavlja u sklopu ML-REPAIR projekta. Opći cilj projekta je sprječavanje i smanjivanje unosa i raspršivanja otpada u Jadranskom moru. Nositelj projekta je CA’ Foscari Fakultet, Sveučilište u Veneciji, a partneri su Talijanski Nacionalni Institut za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA), Udruženje M.A.R.E. i LIMOSA iz Italije te Institut za oceanografiju i ribarstvo, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Split.

Plasticamente – Plastična (noćna) mora!2019-10-17T14:58:34+02:00

Žohari – svijet koji ostaje

Autori izložbe: dr. sc. Iva Mihoci, Petar Crnčan, dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković i Mirna Klaić

Izložba na zanimljiv, atraktivan i multimedijski recentan način prikazuje osnovne značajke biologije i evolucije žohara, a cijela je ekspozicija obogaćena insektarijem u kojem je životni ciklus žohara zorno prikazan sa živim jedinkama madagaskarskog siktajućeg žohara i argentinskog žohara. Poseban dio izložbe prikazuje život žohara u antropogenim staništima poput stare slavonske kuće. Uz sve biološke osobitosti koje objašnjavaju opstanak ove uspješne životinjske skupine progovara se i o metodama suzbijanja nekolicine vrsta koje predstavljaju sinantropske štetnike.

Žohari – svijet koji ostaje2019-05-23T14:24:46+02:00

Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata

Autorica izložbe: Sanja Vrgoč, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 14. prosinca 2018. do 18. siječnja 2019.

O izložbi: Prvi pisani spomen ribarstva na istočnim obalama Jadrana datira od oko 995. u kojem se navodi da su se Hrvati bavili ribolovom radi prehrane i stjecanja dobiti i mnogo ranije. Tijekom stoljeća stanovništvo je razvilo brojne alate i tehnike ribolova, a današnja globalizacija, standardizacija i uniformiranost postaje opasnost da se ovo veliko bogatstvo nepovratno izgubi. Izložba Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata predstavlja različite vrste udičarskih ribolovnih alata, vrša, ostiju, mreža stajačica, okružujućih mreža, plivarica, i slično od kojih je većina namijenjena lovu samo pojedine vrste, stoga i nose takva imena: srdelara, girarica, igličara, palimidara, jastogara i druge.

Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata2019-02-05T16:37:40+02:00

BOJANKA – Prirodoslovni muzej Dubrovnik

Autorica crteža: Dubravka Tullio
Autorice teksta: Matea Martinović, Dubravka Tullio
ISBN 978-953-56794-9-3

Muzejska pedagoginja Dubravka Tullio ilustrirala je bojanku s motivima iz fundusa Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, a s kolegicom kustosicom Mateom Martinović napisala je popratni tekst uz svaku ilustraciju. Primarna funkcija bojanke je najmlađim posjetiteljima približiti floristički i faunistički identitet dubrovačkog područja kroz tekst u prozi i zanimljive ilustracije. Bojanka je ujedno i idealan suvenir ili podsjetnik na posjet Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik. Tiskana je na hrvatskom i engleskom jeziku, a svojim dizajnom plijeni pažnju u muzejskoj suvenirnici.

BOJANKA – Prirodoslovni muzej Dubrovnik2018-10-19T12:39:37+02:00

Ljepota detalja, transformacija i struktura – KOKOLITOFORIDI JADRANA

 

Organizatori: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko botaničko društvo

O IZLOŽBI:

Izložba predstavlja sinergiju znanosti i umjetnosti. Okuplja znanstvenike i umjetnike, profesore, studente i širu javnost, povezujući moderne tehnologije i razne umjetničke tehnike. Izložene mikrofotografije kokolitoforida snimke su uzoraka koji su prikupljeni tijekom istraživanja fitoplanktona provedenih tijekom zime i ljeta 2013. godine u šibenskom akvatoriju i estauariju rijeke Krke (istočni Jadran). Istraživanje je bilo rezultat suradnje Sveučilišta u Uppsali (Švedska), Sveučilišta u Oslu (Norveška), Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković. Kokolitoforidi su prikupljeni postupkom filtracije i snimljeni uz pomoć skenirajućeg elektronskog mikroskopa pri povećanju i do 10 000 puta. Te mikrofotografije i satelitske snimke fitoplanktona bile su inspiracija za studente Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, koji su ih obradili u umjetničkim tehnikama slikarstva, skulpture, grafike i stakla. Sinergijom umjetnosti i znanosti znanstvenici dobivaju priliku pokazati ljepotu u detalju nevidljivom prostim okom, dok se likovnim umjetnicima pruža pogled na novu dimenziju života koja se manifestira u savršenstvu prirodnih oblika i struktura. Promatranje prirodnog okoliša dovelo je do prvoga impulsa za razvoj likovnoga jezika i kreativnosti. Kokolitoforidi prikazani na ovoj izložbi ponovno su pokazali svu čaroliju prirodnih struktura, koje neizmjerno utječu na razvoj umjetničkog izričaja.

Ljepota detalja, transformacija i struktura – KOKOLITOFORIDI JADRANA2021-05-17T18:01:20+02:00