Početak
Katalog izložbe na hrvatskom i engleskom jeziku.
Autori: dr.sc. Jadranka Sulić Šprem i Frane Čizmić
Naklada: 100 primjeraka
ISBN 978-953-8283-01-7
Početak
Autori izložbe: dr.sc. Jadranka Sulić Šprem i Frane Čizmić
Vrijeme trajanja: od 9. lipnja 2022. do 30. travnja 2023.
Organizatori izložbe: Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Državni arhiv u Dubrovniku
O izložbi: Godine 2022. obilježava se 150. obljetnica osnivanja prve muzejske ustanove u Dubrovniku. Ključnu ulogu u tome imali su Trgovačko obrtnička komora za Dubrovnik i Kotor (Camera di Commercio ed Industria del distretto di Ragusa e Cattaro) te njezin tadašnji predsjednik, ljekarnik Antun Drobac. Komora je prije svega radila na unaprjeđenju i usmjeravanju gospodarskog razvoja. Osobito je skrbila i o obrazovanju, ocjenjujući da tadašnja organizacija školstva u Dubrovniku ne omogućuje dostatnu izobrazbu kadrova u zanimanjima za koje je izravno bila zainteresirana (trgovina, obrt, pomorstvo). Kako bi mladež usmjerena na trgovačka i obrtnička zanimanja te pomorstvo dobila kvalitetnije obrazovanje, Komora je predlagala da se postojeća niža realka promovira u cjelovitu trorazrednu nižu realku (scuola reale inferiore di tre classi), kojoj bi se pripojila i nautička škola. Ta je inicijativa odbijena pod izlikom da takva škola zahtjeva skupe zbirke i kabinete, za što vlada nema dovoljno novaca. Komora je ponudila da će u tu svrhu osnovati kabinete prirodopisa, poznavanja robe i fizike, kao i kemijski laboratorij, no odgovoreno joj je da će se molba uzeti u razmatranje u boljim ekonomskim prilikama u državi te kada bude odgovarajućih nastavnika, a kabineti pripremljeni.
Tada je predsjednik Komore Antun Drobac pokrenuo široku akciju prikupljanja raznih vrsta prirodnina, koja je nadišla okvire tadašnje Monarhije. Obratio se svojim sugrađanima, istaknutim Dubrovčanima koji su živjeli i radili u svijetu, ali i mnogim drugim ustanovama i pojedincima, kako bi se kabinet što prije opremio. Kao brodovlasnik, utjecao je na pomorce koji su donosili raritete iz cijelog svijeta. Osim prirodnina, u kabinetu su se prikupljali i predmeti kulturno-povijesnog, etnografskog značaja i drugi vrijedni predmeti, među kojima su najdragocjeniji oni vezani za prošlost dubrovačkog kraja, osobito nekadašnje Dubrovačke Republike. Drobac se također obvezao bez naknade podučavati kemiju, a u slučaju potrebe i druge predmete sve dok se ne nađe stalna osoba, a po potrebi mogu se angažirati i drugi privremeni predavači. Općina se zauzela pronaći prostor za održavanje nastave i laboratorij, a bila je voljna sudjelovati sa sredstvima za poduku te s fiksnim paušalom za naprave i instrumente.
Pod izlikom da u Dubrovniku već postoji jedna gimnazija o trošku države te da u Dalmaciji djeluje znatan broj srednjih škola koje uzdržava državna blagajna, Namjesništvo je od Općine zahtijevalo da snosi i dio troška za nastavnike. Općina je za samostalnu trogodišnju nižu realnu školu ponudila 800 forinti, dok je pod tim uvjetima Ministarstvo bogoštovlja i nastave bilo spremno odobriti tek proširenje postojeće niže realke na treću godinu, pa do promjena u vezi s dubrovačkom realnom školom nije došlo. Prirodopisni kabinet tada se nalazio u skučenim prostorima Dominikanskog samostana. S obzirom na to da je nadišao svoju prvotnu namjenu da posluži nastavi realnih predmeta, Komora, A. Drobac i dubrovačka općina došli su na ideju o pretvorbi Kabineta u muzej. Akt o osnivanju Domaćeg muzeja (Museo patrio di Ragusa) sastavljen je 26. siječnja 1872. Komora je ovaj akt prihvatila na sjednici 31. siječnja 1872., a Općinsko vijeće 5. veljače 1872. te je stupio na snagu nakon odobrenja Pokrajinskog odbora za Dalmaciju 10. veljače 1872.
U izložbi se osim 404 prirodoslovna predmeta (iz zbirki koje su bile temelj za osnivanje muzeja) može vidjeti i 9 arhivskih dokumenata koji su za potrebe izložbe posuđeni od Državnog arhiva u Dubrovniku i Dubrovačkih muzeja. Od izloženih arhivskih dokumenata vrijedi izdvojiti po prvi put predstavljen javnosti akt o osnivanju Domaćeg muzeja iz 1872. Iako se danas najčešće koristi naziv Domorodni muzej, naziv Domaći muzej je na hrvatskom jeziku upotrjebljen prvi put u Zapisniku sjednice općinskog vijeća od 22. prosinca 1871.
Zadrži dah
Autori: Anamarija Bezek, Maja Kovačević i Valter Kožul
Kustosica izložbe: Jadranka Sulić Šprem
Vrijeme trajanja: od 16. prosinca 2021. do 30. rujna 2022.
O izložbi: More kao izvor umjetničke inspiracije seže u daleku prošlost ljudskih početaka umjetničkog izražavanja. Evolucijski i civilizacijski razvoj stvarali su uvjete u kojima su nastala brojna umjetnička djela s temom života u moru i uz more. U svojim djelima Anamarija Bezek, Maja Kovačević i Valter Kožul istražuju dubinu mora, ali i sebe same. Naglašavaju ranjivost dragocjenih ekosustava i samih organizama. Prema moru kao izvor života odnose se s poštovanjem jer osim ljepote morskih dubina prikazuju i njegovu ranjivost – preopterećenost otpadom.
KAMEN POD ZUBOM (NE)VREMENA
Udruga Lovci na oluje Dubrovnik: Hrvoje Batinić, Boris Bašić, Hrvoje Margaretić, Daniel Pavlinović i Teo Radić
Tehnički postav: Dubravka Tullio i Ana Čučević
Na izložbi su predstavljene fotografije arhetipskog krajolika Dubrovnika u nesvakidašnjem svjetlu i dramatičnoj atmosferi vremenskih (ne)prilika. Članovi Udruge Lovci na oluje Dubrovnik u sebi nose prkos i hrabrost te se suprotstavljaju meteorološkim neprilikama baš kao i njihov Grad koji im je najveća inspiracija.
Udruga Lovci na oluje Dubrovnik osnovana je 2016. godine s ciljem promoviranja meteorologije, meteo fotografije i znanosti općenito. Osnovana je od strane pet zaljubljenika u meteorologiju i lov na oluje (Daniel Pavlinović, Hrvoje Margaretić, Zlatko Barać, Boris Bašić, Teo Radić), koji od 2011. vode Facebook stranicu Storm Chasers Dubrovnik, na kojoj objavljuju fotografije različitih vremenskih nepogoda s dubrovačkog područja, ali i šire. Osim meteo fotografijom, Udruga sudjeluje u projektu Pljusak.com u sklopu kojeg postavlja automatske meteorološke postaje na
dubrovačkom području, kao što su postaje na Petki, u Gružu, Mokošici, Trstenom, Orašcu i u Župi dubrovačkoj. Udruga je i suradnik projekta za detekciju munja, Blitzortung, te partner Europskog laboratorija za opasne oluje (ESSL), kojemu dostavlja vlastite podatke o opasnim meteorološkim pojavama s područja Hrvatske.
MOZAIK BIORAZNOLIKOSTI
Autorice izložbe su stručne djelatnice muzeja (abecednim redom): Ana Kuzman, Matea Martinović, Jadranka Sulić Šprem i Dubravka Tullio.
Autorica likovnog postava je muzejska pedagoginja i akademska slikarica Dubravka Tullio.
Izložba predstavlja mozaičnu sliku bioraznolikosti koja prožima fundus Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Postavljena je na prvom katu Muzeja i broji 467 predmeta koji su izbor iz 10 zbirki.
U najvećoj prostoriji izloženi su predstavnici reda zvijeri – ris, divlja mačka i vidra. Također se mogu vidjeti dijelovi kostura vodenkonja, slona i plavetnog kita. Od 246 vrsta ptica hrvatske faune koje su zastupljene u Zbirci ptica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik u izložbi je predstavljeno 27 vrsta. Pored galeba, njorki, patki, čaplji i ptica grabljivica koje su još uvijek redovito zabilježene na području Republike Hrvatske izloženi su i primjerci kritično ugroženih vrsta poput plosnate njorke i orla krstaša, koji su zadnji put zabilježeni početkom, odnosno krajem 20. stoljeća. Iz Zbirke gmazova i vodozemaca predstavljene su tri vrste kornjača – glavata želva, barska kornjača i obična čančara. Predstavnici kukaca izloženi su u dvije entomološke kutije. Riječ je o 15 vrsta leptira iz porodice šarenaca te brojni primjerci zlatnih mara.
U sljedećem izložbenom prostoru smještena je građa iz Geološke zbirke koja uključuje fosilnu građu iz Miocena i kasnog Pleistocena. Posebno su zanimljive kosti špiljskog medvjeda, spektakularne megafaunske vrste koja je nekada živjela u sjevernoj Euroaziji. Zbirka minerala i stijena koja je bila temelj za osnivanje Domorodnog muzeja (1872.) zauzima najveći dio izložbenog prostora sa ukupno 45 primjeraka. Iz Zbirke žarnjaka izloženo je 16 predmeta, a vrijedi izdvojiti vrste prikupljene u Jadranu, kao npr. dvije endemske vrste Sredozemnog mora, crveni i busenasti koralj te crni koralj. Ostatak postava sačinjavaju koralji svjetskih mora, a najbrojniji među njima su primjerci prikupljeni uz istočnu obalu Indije. Zbirku algi predstavlja 14 vrsta prikupljenih u Jadranu, a dio su zbirke koju je prikupio gosp. Vidoević. Nakon Vidoevićeve smrti njegova supruga zbirku je darovala muzeju u vrijeme djelovanja Balda Kosića, o čemu svjedoči njegov Zapisnik.
U posljednjoj prostoriji Iz Zbirke mekušaca izloženo je ukupno 37 predstavnika egzotičnih vrsta ove uistinu raznolike skupine.
Likovni postav estetikom i simbolikom livadne flore skladno objedinjuje sve prikazane elemente kopnene faune. Oslikavanjem zidova i odabirom kontrastnih tonova dobio se dojam veličine prostora, a nije se izgubio fokus sa samih predmeta. Najstarijim oblikom slikarskog izričaja – muralom, dobivena je moderna impresija koja zadovoljava načela suvremene muzeologije. Dio likovnog postava morske faune inspiriran je reprezentativnim primjerima izloženih skupina mekušaca, koralja i algi. Velike dimenzije motiva na muralima vizualno oplemenjuju karakteristike same izložbe.
KOMARCI – Najsmrtonosnije životinje na Zemlji
Gostujuća izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja
AUTORI: Iva Mihoci i Petar Crnčan
VRIJEME TRAJANJA: od 29. siječnja 2020. do 1. rujna 2020.
Hranitelji Grada
REALIZACIJA IZLOŽBE: Udruga Kinookus, Prirodoslovni muzej Dubrovnik i Dubrovačka razvojna agencija DURA, KONCEPT IZLOŽBE: Udruga Kinookus, LIKOVNI I TEHNIČKI POSTAV: Ana Kuzman i Dubravka Tullio, VIZUALNI IDENTITET I GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Ana Demović, Fingerprint
Izložba “Hranitelji Grada” dio je europskog projekta Slow Food Srednja Europa: kultura, baština, identitet i hrana, koji predstavlja prvi pokušaj stvaranja transnacionalnog modela za vrednovanje nematerijalne gastro-kulturne baštine pet gradova srednje Europe: Venecije, Krakowa, Brna, Kecskeméta i Dubrovnika.
Okosnicu izložbe čine video-intervjui s osobama koje na različite načine baštine znanja, vještine, priče i povijest dobrim dijelom zaboravljene i zapostavljene, ali neizmjerno bogate gastro-kulturne baštine dubrovačkog kraja. Metodologija koja je korištena u izradi intervjua razvijena je na Sveučilištu gastronomskih znanosti u Pollenzu, i polučila je multimedijalni arhiv “Žitnice memorije” kojim Slow Food ne želi muzeificirati prošlost, već ponuditi učinkovite alate za promišljanje i oblikovanje budućnosti. A budućnost je, imajući u vidu snažno izražene klimatske promjene, neizvjesnija nego ikad i zahtjeva ogroman, zajednički napor u iznalaženju novih društvenih, ekonomskih i kulturnih modela, s posebnim naglaskom na proizvodnji hrane. Važnost podupiranja i poticanja lokalno i na ekološki način proizvedene hrane višestruka je, i danas predstavlja strateški cilj svake zajednice koja pažljivo planira svoju budućnost. Izložbom se želi skrenuti pažnja gradske uprave i građanstva na ljude koji nas hrane, na Hranitelje Grada, na njihova lica, na njihove priče, na mjesta u kojima žive. Hrana čijeg proizvođača i način uzgoja poznajemo postaje hrana s licem. Dopustimo li da ovo skriveno blago nepovratno nestane izgubit ćemo najljepši izraz višestoljetne suživljenosti naših ljudi s lokalnim podnebljem, ono što svim našim osjetilima govori tko smo i s kim smo se – pojedinačno, obiteljski i kao zajednica – u slavnoj prošlosti susretali.
120 godina krapinskog pračovjeka
Autor izložbe: Jurica Sabol
Izložba je postavljena kao svojevrstan vremeplov, počevši od 1899. godine i senzacionalnog otkrića Dragutina Gorjanovića- Krambergera na Hušnjakovu brdu pa do današnjice, gdje je ispričana priča o jednom od najposjećenijih Muzeja, Muzeju krapinskih neandertalaca. Dubrovačkoj publici predstavljen je Gorjanovićev znanstveni opus i njegov doprinos svjetskoj znanosti, više od 40-ak originalnih fosila pleistocenskih životinja, kopije najvažnijih kostiju krapinske zbirke, kamene alatke, ali i rekonstrukcija staništa krapinskog pračovjeka. Za najmlađe posjetitelje priređen je zabavan edukativni dio izložbe s radnim listićima, pješčanikom i fosilima, velikom društvenom igrom „Igraj i evoluiraj“ te interaktivna instalacija na temu prvih stanovnika Europe.
Plasticamente – Plastična (noćna) mora!
Izložba donosi interaktivne eksponate načinjene upravo od plastike, a osnovni cilj je proširiti svijest o opasnosti pretjerane konzumacije jednokratne plastike, kao i nikada veću potrebu za adekvatnim odvajanjem i zbrinjavanjem plastičnog otpada. Procjenjuje se da oko 80% morskog otpada dolazi iz kopnenih izvora i od aktivnosti s kopna, dok oko 20% otpada u moru završava kao rezultat (neodgovornog) pomorskog prometa i ribarstva. Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), samo 15 % morskog otpada pluta na morskoj površini; dodatnih 15 % ostaje u vodenom stupcu, a 70 % nalazi se na morskom dnu. Trenutačne procjene pokazuju da danas u oceanu ima više od 150 milijuna tona plastike. Ako se ništa ne promijeni, do 2025. godine ocean će sadržavati 1 tonu plastike na svake 3 tone ribe, a do 2050. oceani bi mogli imati više plastike nego ribe, a sve veću opasnost po morske i kopnene ekosustave, ali i zdravlje čovjeka, predstavlja i mikroplastika.
Izložba se postavlja u sklopu ML-REPAIR projekta. Opći cilj projekta je sprječavanje i smanjivanje unosa i raspršivanja otpada u Jadranskom moru. Nositelj projekta je CA’ Foscari Fakultet, Sveučilište u Veneciji, a partneri su Talijanski Nacionalni Institut za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA), Udruženje M.A.R.E. i LIMOSA iz Italije te Institut za oceanografiju i ribarstvo, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Split.
