120 godina krapinskog pračovjeka

Autor izložbe: Jurica Sabol

Izložba je postavljena kao svojevrstan vremeplov, počevši od 1899. godine i senzacionalnog otkrića Dragutina Gorjanovića- Krambergera na Hušnjakovu brdu pa do današnjice, gdje je ispričana priča o jednom od najposjećenijih Muzeja, Muzeju krapinskih neandertalaca. Dubrovačkoj publici  predstavljen je Gorjanovićev znanstveni opus i njegov doprinos svjetskoj znanosti, više od 40-ak originalnih fosila pleistocenskih životinja, kopije najvažnijih kostiju krapinske zbirke, kamene alatke, ali i rekonstrukcija staništa krapinskog pračovjeka. Za najmlađe posjetitelje priređen je zabavan edukativni dio izložbe s radnim listićima, pješčanikom i fosilima, velikom društvenom igrom „Igraj i evoluiraj“ te interaktivna instalacija na temu prvih stanovnika Europe.

120 godina krapinskog pračovjeka 2019-05-23T14:23:42+00:00

Ljepota detalja, transformacija i struktura – KOKOLITOFORIDI JADRANA

 

Organizatori: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko botaničko društvo

O IZLOŽBI:

Izložba predstavlja sinergiju znanosti i umjetnosti. Okuplja znanstvenike i umjetnike, profesore, studente i širu javnost, povezujući moderne tehnologije i razne umjetničke tehnike. Izložene mikrofotografije kokolitoforida snimke su uzoraka koji su prikupljeni tijekom istraživanja fitoplanktona provedenih tijekom zime i ljeta 2013. godine u šibenskom akvatoriju i estauariju rijeke Krke (istočni Jadran). Istraživanje je bilo rezultat suradnje Sveučilišta u Uppsali (Švedska), Sveučilišta u Oslu (Norveška), Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković. Kokolitoforidi su prikupljeni postupkom filtracije i snimljeni uz pomoć skenirajućeg elektronskog mikroskopa pri povećanju i do 10 000 puta. Te mikrofotografije i satelitske snimke fitoplanktona bile su inspiracija za studente Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, koji su ih obradili u umjetničkim tehnikama slikarstva, skulpture, grafike i stakla. Sinergijom umjetnosti i znanosti znanstvenici dobivaju priliku pokazati ljepotu u detalju nevidljivom prostim okom, dok se likovnim umjetnicima pruža pogled na novu dimenziju života koja se manifestira u savršenstvu prirodnih oblika i struktura. Promatranje prirodnog okoliša dovelo je do prvoga impulsa za razvoj likovnoga jezika i kreativnosti. Kokolitoforidi prikazani na ovoj izložbi ponovno su pokazali svu čaroliju prirodnih struktura, koje neizmjerno utječu na razvoj umjetničkog izričaja.

Ljepota detalja, transformacija i struktura – KOKOLITOFORIDI JADRANA 2018-10-16T10:40:29+00:00

Tijelo moga tijela

Autorica izložbe: Dubravka Tullio

Stručni suradnici: Daniel Pavlinović i Hrvoje Margaretić

Vrijeme trajanja: od 15. lipnja 2018. do 15. lipnja 2019.

 

O izložbi: U seriji portretnih fotografija roditelja i djece svih generacija i uzrasta, kombinirane su spontanost i trenutačnost s namještenim izrazom lica kako bi se što bolje prikazala njihova sličnost ili zajednička karakteristika. Ispred objektiva autorice stala je rodbina, prijatelji i sugrađani koje autorica susreće u prolazu te ih povezuje s njihovim roditeljima ili djecom upravo na temelju te sličnosti ili fizičke karakteristike koja im je zajednička.

Fotografije su lišene svih elemenata koji bi mogli utjecati na njihovo tumačenje, tj. fokus ostaje na samim portretima. Monokromatske su, te se na taj način dobila suptilnost i veća interpretativnost, a s crnom pozadinom i tamnom odjećom lica ljudi i njihove karaktristike još više dolaze do izražaja.

Tijelo moga tijela 2018-10-15T13:15:25+00:00

Domi sum

Autori izložbe: Jadranka Sulić Šprem, Ana Kuzman i Frane Čizmić

Likovni postav: Jadranka Sulić Šprem i Ana Kuzman

Vrijeme trajanja: od 11. prosinca 2017.

O izložbi: Izložba Domi sum obrađuje sve razvojne faze Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Naime Domorodni muzej (preteča Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik) osnovan je kao muzej općeg karaktera 1872., a svečano otvoren u travnju 1873. u velikoj dvorani na drugom katu Općinske palače. Nakon što je općina trebala prostore za urede 1931. donesena je odluka o preseljenju muzeja. Već iduće godine Muzej seli u novouređene prostore prvoga kata Tvrđave sv. Ivana i mijenja naziv u Dubrovački muzej. Prirodoslovne, kulturno-povijesne, arheološke, etnografske i pomorske zbirke odvajaju se u odjele. Godine 1947. izrađuje se plan reorganizacije Muzeja. Plan uključuje izmještanje svih odjela u nove, primjerenije prostore i iziskuje velike financijske izdatke koje gradske vlasti nisu željele izdvojiti. Stoga državne institucije preuzimaju Muzej pod svoje okrilje. Muzej tada mijenja ime u Državni muzej u Dubrovniku. Godine 1952. Savjet za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora grada donio je odluku da se Prirodoslovni odjel preseli u palaču Crijević-Pucić. Odmah po preseljenju u prizemlju palače postavljena je izložba morskih riba i beskralješnjaka, dok su ostale zbirke izložene na prvome katu. U listopadu 1957., zbog mišljenja da bi sjedinjenje prirodoslovnih ustanova rezultiralo racionalnijim korištenjem sredstava i stručnih djelatnika, Prirodoslovni odjel se izdvaja iz sastavnice Muzeja i spaja s Akvarijem u Prirodoznanstvenu ustanovu Dubrovnik. Odmah iduće godine novoosnovana ustanova se pripaja Biološkom institutu JAZU-a, a prirodoslovne zbirke sele u prostore benediktinskog samostana na otoku Lokrumu. Svečanost otvorenja postava upriličena je u svibnju 1967. Zbirke su za javnost bile dostupne sve do travnja 1979. kada je potres oštetio zgradu samostana.

Tijekom Domovinskog rata donesena je odluka da se za potrebe trajnoga smještaja prirodoslovne građe u zakup daje Androvićeva palača. Nakon rata započela je obnova zgrade, a nakon završetka obnove te realizacije privremenoga postava Prirodoslovni muzej Dubrovnik svečano je otvoren 17. ožujka 2009. Od tada po prvi put u povijesti Muzej djeluje samostalno.

S obzirom da su tijekom razvojnih faza Muzeja zbirke često tražile svoj dom, a marljivi djelatnici Muzej doživljavali domom autorice likovnog postava vođene tom idejom stubište su preuredile u predsoblje, radnu sobu, blagovaonicu i dnevnu sobu. U navedenim „prostorijama“ istaknute su biografije najznačajnijih ličnosti koje su tijekom povijesti utjecale na sudbinu prirodoslovnih zbirki. Osim javnosti već dobro poznatih ličnosti Antuna Dropca i Balda Kosića posjetitelji mogu saznati više i o djelatnicima koji su svojim zalaganjem uspjeli tijekom godina očuvati jezgru fundusa, Lucijanu Marčiću, Zori Karaman, Milivoju Ulagi, i Andriji Lesingeru.

Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.

Izložbe

120 godina krapinskog pračovjeka

Žohari – svijet koji ostaje

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Domi sum 2017-12-18T10:27:22+00:00

Lepidoptera

Autori izložbe: Ana Kuzman i Toni Koren

Likovni postav: Dubravka Tullio, Ivan Mladošić i Ana Kuzman

Vrijeme trajanja: od 27. siječnja 2017. do 23. listopada 2017.

O izložbi: S više od 120.000 opisanih vrsta, leptiri su jedna od najvećih skupina životinja na Zemlji. Svaka od poznatih vrsta leptira razlikuje se od svih drugih vrsta po jedinstvenim osobinama životnog ciklusa, ekologije ili genetike. Leptiri, poput većine kukaca, imaju četiri razvojna stadija: jaje, gusjenicu, kukuljicu te odraslog leptira. Jaje i kukuljica mirujući su stadiji, a gusjenice i većina odraslih leptira su aktivni i odgovorni za rasprostranjenje vrsta na nova staništa.

Fauna leptira Dubrovačko-neretvanske županije vrlo je bogata vrstama svih skupina leptira. Idući od sjevera prema jugu, delta rijeke Neretve osobito je važno područje za higrofilne vrste leptira, posebice noćne leptire poput neretvanske medonjice (Rhyparioides metelkana), močvarne ljepotice (Elophila nymphaeata) i trstikinog crvotočca (Phragmataecia castaneae). Navedene vrste dobri su bioindikatori očuvanih močvarnih staništa.

Područje Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa možemo okarakterizirati kao područje pod jakim utjecajem sredozemne klime na kojem živi velik broj mediteranskih vrsta poput vještice (Charaxes jasius), kleopatre (Gonepteryx cleopatra) ili pucavca (Iolana iolas). Na tom području nalazimo i inače rijetku i lokalnu vrstu, istočnog debeloglavca (Carcharodus orientalis). Područje Konavoskog polja jedino je krško polje na području županije. Prave mediteranske vrste poprilično su lokalne na području polja, a česte su neke vrste koje rijetko susrećemo na području županije poput mrtvačkog plašta (Nymphalis antiopa). Nad Konavoskim poljem nadvija se Sniježnica, na kojoj se miješaju elementi leptira Dinarida s mediteranskim vrstama. Zahvaljujući tome broj vrsta na Sniježnici vrlo je velik te ondje nalazimo vrlo rijetke vrste koje nastanjuju krške travnjake poput čistacovog debeloglavca (Carcharodus lavathera). Prošle je godine na području Sniježnice zabilježena i izuzetno lokalna i rijetka vrsta leptira, južni lastin rep (Papilio alexanor). Iako se već više od sto godina zna da ta vrsta nastanjuje područje južne Dalmacije, sve donedavno nisu postojala recentna opažanja i postojala je sumnja da je vrsta nestala s područja Hrvatske. Sada pouzdano znamo da južni lastin rep još uvijek nastanjuje područje Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije, i to vrlo nedostupna područja poput dolina potoka ili rijeka s termofilnim klifovima ili, u slučaju Sniježnice, strmih i nedostupnih obronaka planina.

Izložbe

120 godina krapinskog pračovjeka

Žohari – svijet koji ostaje

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Lepidoptera 2019-10-17T14:54:32+00:00

Pod pritiskom

Autorica izložbe: Jadranka Sulić Šprem

Likovni postav: Jadranka Sulić Šprem i Dubravka Tullio

Autorice likovnog postava dobitnice su priznanja Hrvatskog muzejskog društva za kreativan i likovno osmišljen pristup u realizaciji izložbe u 2015. godini

Vrijeme trajanja: od 15. prosinca 2015.

O izložbi: Prilagodbe dubokomorskih organizama na nisku temperaturu, ograničenu dostupnost hrane, visok tlak, smanjenu koncentraciju kisika i nedostatak svjetlosti bile su inspiracija za naslov izložbe. Nelagoda, stres, pritisak, POD PRITISKOM! Likovni postav povezan je s velikim hitom Under Pressure grupe Queen što uistinu čini ovu izložbu drukčijom od uobičajenih. Narator izložbe je riba barjaktarka, odjevena u najpoznatija modna izdanja pjevača Freddieja Mercuryja. Za potrebe tehničkog postava Muzej je pokrenuo inicijativu prikupljanja starih CD/DVD medija. Prikupljeno je ukupno 10.000 komada, od kojih je među ostalim napravljena i podmornica „Deepsea Queen“ koja nas vodi u dubine Južnojadranske kotline. Morsko dno izrađeno od CD/DVD-ova, disko kugla koja stvara kretnje u prostoru i muzejski predmeti dubokomorskih vrsta riba prikazuju najdublji dio južnog Jadrana. Posjetiteljima su predstavljeni muzejski predmeti riba koje u svojem prirodnom okolišu obitavaju na dubinama većim od 800 metara. Biologiju i ekologiju izloženih vrsta posjetitelji mogu upoznati putem aplikacije na interaktivnim touchscreen ekranima. Dubokomorske vrste imaju reducirane kosti i mišićnu masu, a usporavanje metabolizma povećava se s dubinom. Smanjene su i potrebe za kretanjem koje je povezano s vizualnom interakcijom predator/plijen, tj. kretanje se aktivira samo ako se uoči predator ili plijen. Neke su vrste razvile veliki želudac i čeljusti koje omogućavaju ulov svakog dostupnog plijena. Na život u potpunoj tami gdje je bioluminiscencija (sposobnost živog organizma na proizvodnju i emitiranje svjetlosti) glavni izvor svjetlosti dubokomorski organizmi prilagodili su se redukcijom ili povećavanjem očiju. Radi prikazivanja bioluminiscencije posjetiteljima, izrađeni su modeli riba u koje su ugrađena optička vlakna. Putem aplikacije na interaktivnim touchscreen ekranima posjetitelji mogu „zaroniti“ sve do dubine od 10.984 ± 25 m u Marijansku brazdu gdje je izmjerena najveća dubina na svijetu te tijekom „zarona“ doznati koja je maksimalna dubina prodora svjetlosti, prosječna dubina oceana, najdublja točka Atlantskog i Indijskog oceana i slično. Osjetilo sluha posjetitelja, osim glazbenog singla Under pressure, dodatno je stimulirano zvukom dubokog mora.

Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.

Izložbe

120 godina krapinskog pračovjeka

Žohari – svijet koji ostaje

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Pod pritiskom 2017-05-09T15:17:43+00:00