Plasticamente – Plastična (noćna) mora!

Izložba donosi interaktivne eksponate načinjene upravo od plastike, a osnovni cilj je proširiti svijest o opasnosti pretjerane konzumacije jednokratne plastike, kao i nikada veću potrebu za adekvatnim odvajanjem i zbrinjavanjem plastičnog otpada. Procjenjuje se da oko 80% morskog otpada dolazi iz kopnenih izvora i od aktivnosti s kopna, dok oko 20% otpada u moru završava kao rezultat (neodgovornog) pomorskog prometa i ribarstva. Prema Programu Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP), samo 15 % morskog otpada pluta na morskoj površini; dodatnih 15 % ostaje u vodenom stupcu, a 70 % nalazi se na morskom dnu. Trenutačne procjene pokazuju da danas u oceanu ima više od 150 milijuna tona plastike. Ako se ništa ne promijeni, do 2025. godine ocean će sadržavati 1 tonu plastike na svake 3 tone ribe, a do 2050. oceani bi mogli imati više plastike nego ribe, a sve veću opasnost po morske i kopnene ekosustave, ali i zdravlje čovjeka, predstavlja i mikroplastika.

Izložba se postavlja u sklopu ML-REPAIR projekta. Opći cilj projekta je sprječavanje i smanjivanje unosa i raspršivanja otpada u Jadranskom moru. Nositelj projekta je CA’ Foscari Fakultet, Sveučilište u Veneciji, a partneri su Talijanski Nacionalni Institut za zaštitu okoliša i istraživanje (ISPRA), Udruženje M.A.R.E. i LIMOSA iz Italije te Institut za oceanografiju i ribarstvo, Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, Split.

Plasticamente – Plastična (noćna) mora! 2019-10-17T14:58:34+00:00

Žohari – svijet koji ostaje

Autori izložbe: dr. sc. Iva Mihoci, Petar Crnčan, dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković i Mirna Klaić

Izložba na zanimljiv, atraktivan i multimedijski recentan način prikazuje osnovne značajke biologije i evolucije žohara, a cijela je ekspozicija obogaćena insektarijem u kojem je životni ciklus žohara zorno prikazan sa živim jedinkama madagaskarskog siktajućeg žohara i argentinskog žohara. Poseban dio izložbe prikazuje život žohara u antropogenim staništima poput stare slavonske kuće. Uz sve biološke osobitosti koje objašnjavaju opstanak ove uspješne životinjske skupine progovara se i o metodama suzbijanja nekolicine vrsta koje predstavljaju sinantropske štetnike.

Žohari – svijet koji ostaje 2019-05-23T14:24:46+00:00

Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata

Autorica izložbe: Sanja Vrgoč, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 14. prosinca 2018. do 18. siječnja 2019.

O izložbi: Prvi pisani spomen ribarstva na istočnim obalama Jadrana datira od oko 995. u kojem se navodi da su se Hrvati bavili ribolovom radi prehrane i stjecanja dobiti i mnogo ranije. Tijekom stoljeća stanovništvo je razvilo brojne alate i tehnike ribolova, a današnja globalizacija, standardizacija i uniformiranost postaje opasnost da se ovo veliko bogatstvo nepovratno izgubi. Izložba Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata predstavlja različite vrste udičarskih ribolovnih alata, vrša, ostiju, mreža stajačica, okružujućih mreža, plivarica, i slično od kojih je većina namijenjena lovu samo pojedine vrste, stoga i nose takva imena: srdelara, girarica, igličara, palimidara, jastogara i druge.

Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata 2019-02-05T16:37:40+00:00

Vodeni biseri jadranskih otoka

Autor izložbe: Udruga Hyla

Izložba je nastala u sklopu projekta “KARST” – The Dinaric Arc Karst biodiversity conservation programme” pod pokroviteljstvom švicarske fondacije MAVA, a uz suradnju s Udrugom BIOM, WWF Adria, IUCN Eastern Europe te potporu Hrvatske agencije za okoliš i prirodu i Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Vrijeme trajanja: od 19. rujna 2018. do 19. listopada 2019.

O izložbi: Jeste li znali da su vlažna staništa jedna od najugroženijih staništa na svijetu? Iz godine u godinu broj im se vrlo ubrzano smanjuje te je u proteklih 100 godina nestalo preko 50% svih vlažnih staništa u Mediteranskoj regiji. Vlažna staništa na otocima posebno su značajna jer predstavljaju “žarišta” bioraznolikosti, odnosno jedina su mjesta na kojima bogat biljni i životinjski svijet poput vodenih biljaka, vodenih kukaca te vodozemaca može preživjeti na otocima. Osim što predstavljaju oaze bioraznolikosti, vlažna su staništa, posebice krške lokve, dio kulturne baštine i od pamtivijeka su služila ljudima u različite svrhe te im olakšavala život na surovom, krškom terenu. Nekada u središtu zbivanja, pažljivo čišćena i održavana, danas su zaboravljena, napuštena te prepuštena polaganom nestanku.

Vodeni biseri jadranskih otoka 2018-12-11T12:29:46+00:00

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Autori izložbe: dr. sc. Iva Mihoci i Petar Crnčan

Stručni suradnici: dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, dr. sc. Martina Šašić Kljajo

Vrijeme trajanja: od  13. srpnja 2018. do 30. studenoga 2018.

O izložbi:

U izložbi su prikazani načini na koji kukci stvaraju i čuju zvuk, morfološke strukture koje su uključene kao i evolucijsku podlogu tog načina komuniciranja. Uz zvučni prostor koji je oblikovao bioakustičar Boštjan Perovšek, uz donaciju zvukova kolega iz Slovenije i Francuske, akademski kipar Denis Krašković izradio je sedam uvećanih modela kukaca, a ilustratorica Franka Tretinjak ilustracije struktura koje su uključene u proizvodnju zvuka. Izložba je oplemenjena bogatim fundusom kukaca pjevača iz zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih 2018-12-11T12:30:49+00:00

Orhideje Dalmacije

Autor koncepcije izložbe: Nediljko Ževrnja, Prirodoslovni muzej Split

Autor fotografija i tekstova: Vladimir Golubić, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 17. travnja do 8. lipnja 2018.

O izložbi:

Izložba Orhideje Dalmacije prikazuje dio flore orhideja srednje Dalmacije od otoka Visa, uključujući otoke Brač i Šolta; preko Kaštela i Kozjaka do Muća i planine Svilaje. Izložba je prirodoslovna, edukativna i pokretna, a cilj joj je omogućiti upoznavanje raznolikosti flore orhideja, među kojima je i nekoliko endema te pobuditi interes posjetitelja za njihovo očuvanje i zaštitu.

Izložbe

120 godina krapinskog pračovjeka

Žohari – svijet koji ostaje

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Orhideje Dalmacije 2019-01-14T10:16:28+00:00

Kosturi uživo

Autor izložbe: Milan Paunović

Postav izložbe: Aleksandar Stojanović i Miroslav Jovanović

Vrijeme trajanja: od 26. siječnja 2018. do 15. lipnja 2018.

O izložbi: Izložba Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Kosturi uživo obrađuje i rasvjetljuje nekadašnje neotkrivene tajne građe organizama, a to su potpora, kretanje i uspravno držanje. Na izložbi su predstavljeni vanjski kosturi mekušaca, rakova i kukaca te unutrašnji kosturi bodljikaša, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Svi kosturi su postavljeni u prirodnim pokretima, odnosno položajima koje bi životinje imale u različitim situacijama u prirodi. Kao najzanimljiviji eksponati ističu se kosturi dobrog dupina, noja, majmuna, vuka, srne,  plamenca, jazavca i mnogih drugih. Dio izložbe predstavlja usporedan prikaz lubanja različitih vrsta životinja, među kojima su lubanja tigra, lava i leoparda. Poseban dio čine modeli dijelova kostura (kosti, zubi, čeljusti, zglobovi itd.), dok mali, ali zanimljivi dio izložbe čine spolne kosti sisavaca.

Izložbe

120 godina krapinskog pračovjeka

Žohari – svijet koji ostaje

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Kosturi uživo 2018-10-11T10:20:32+00:00

Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana

Autori izložbe: Nediljko Ževrnja i Dalibor Vladović, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 23. siječnja do 16. travnja 2018.

O izložbi: Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana je izložba Prirodoslovnog muzeja Split i prikazuje dio endemične flore srednje Dalmacije, tj. bliže okolice Splita: od otoka Čiova, preko Kozjaka i Svilaje do kanjona rijeke Cetine. Izložba je edukativna i pokretna, a cilj joj je pobuditi interes posjetitelja za prirodne ljepote te njihovo očuvanje i zaštitu.

Izložbe

120 godina krapinskog pračovjeka

Žohari – svijet koji ostaje

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana 2018-05-03T07:40:56+00:00

Zaronimo

Autori izložbe: Jadranka Sulić Šprem i Dalibor Andres

Likovni postav: Jadranka Sulić Šprem i Dubravka Tullio

Vrijeme trajanja: od 29. siječnja 2016. do 20. listopada 2017.

O izložbi: Izložba „Zaronimo“ prikazuje fotografije podmorskog fotografa Dalibora Andresa, ronioca koji je svoju ljubav prema moru i podmorju spojio sa svojim najdražim hobijem – fotografijom.

Izložbe

120 godina krapinskog pračovjeka

Žohari – svijet koji ostaje

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Zaronimo 2018-01-26T15:06:25+00:00

Riječna kornjača

Autorica izložbe: Ana Kuzman

Likovni postav: Ana Kuzman, Šime Fabris i Damir Rašpoljić

Vrijeme trajanja: od 30. siječnja 2015. do 12. siječnja 2018.

O izložbi: Na području Republike Hrvatske obitavaju dvije autohtone vrste slatkovodnih kornjača, riječna kornjača, Mauremys rivulata, i barska kornjača, Emys orbicularis. Barsku je kornjaču moguće pronaći na gotovo čitavom području RH (u kontinentalnom dijelu, duž jadranske obale i na nekim otocima), a riječna živi isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Obje su vrste strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a riječna kornjača ima status ugrožene vrste. Upravo su čovjek i njegovo djelovanje u najvećoj mjeri uzrok smanjenja broja jedinki unutar populacija te nestanka, degradacije i fragmentacije staništa tih vrsta. Nebrojeni su primjeri takva djelovanja poput regulacije vodotoka, urbanizacije, neodržavanja staništa, unošenja invazivnih alohtonih vrsta, betoniranja obale i sl.

Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.

Izložbe

120 godina krapinskog pračovjeka

Žohari – svijet koji ostaje

Vodeni biseri jadranskih otoka

Zvukovi kukaca – orkestar najmanjih

Tijelo moga tijela

Orhideje Dalmacije

Kosturi uživo

Domi sum

Lepidoptera

Zaronimo

Pod pritiskom

Riječna kornjača

Na čast Gradu

Šum mora

Ribe dubrovačkog kraja

With compound eyes

Vijetnam od sjevera ka jugu

Tko su lesepsijski migranti?

Preobrazba biljaka

Tajne krša

Riječna kornjača 2018-01-26T15:07:17+00:00