Autorica izložbe: Sanja Vrgoč, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 14. prosinca 2018. do 18. siječnja 2019.

O izložbi: Prvi pisani spomen ribarstva na istočnim obalama Jadrana datira od oko 995. u kojem se navodi da su se Hrvati bavili ribolovom radi prehrane i stjecanja dobiti i mnogo ranije. Tijekom stoljeća stanovništvo je razvilo brojne alate i tehnike ribolova, a današnja globalizacija, standardizacija i uniformiranost postaje opasnost da se ovo veliko bogatstvo nepovratno izgubi. Izložba Raznolikost morskih ribolovnih alata u Hrvata predstavlja različite vrste udičarskih ribolovnih alata, vrša, ostiju, mreža stajačica, okružujućih mreža, plivarica, i slično od kojih je većina namijenjena lovu samo pojedine vrste, stoga i nose takva imena: srdelara, girarica, igličara, palimidara, jastogara i druge.

Organizatori: Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko botaničko društvo

O IZLOŽBI:

Izložba predstavlja sinergiju znanosti i umjetnosti. Okuplja znanstvenike i umjetnike, profesore, studente i širu javnost, povezujući moderne tehnologije i razne umjetničke tehnike. Izložene mikrofotografije kokolitoforida snimke su uzoraka koji su prikupljeni tijekom istraživanja fitoplanktona provedenih tijekom zime i ljeta 2013. godine u šibenskom akvatoriju i estauariju rijeke Krke (istočni Jadran). Istraživanje je bilo rezultat suradnje Sveučilišta u Uppsali (Švedska), Sveučilišta u Oslu (Norveška), Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković. Kokolitoforidi su prikupljeni postupkom filtracije i snimljeni uz pomoć skenirajućeg elektronskog mikroskopa pri povećanju i do 10 000 puta. Te mikrofotografije i satelitske snimke fitoplanktona bile su inspiracija za studente Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, koji su ih obradili u umjetničkim tehnikama slikarstva, skulpture, grafike i stakla. Sinergijom umjetnosti i znanosti znanstvenici dobivaju priliku pokazati ljepotu u detalju nevidljivom prostim okom, dok se likovnim umjetnicima pruža pogled na novu dimenziju života koja se manifestira u savršenstvu prirodnih oblika i struktura. Promatranje prirodnog okoliša dovelo je do prvoga impulsa za razvoj likovnoga jezika i kreativnosti. Kokolitoforidi prikazani na ovoj izložbi ponovno su pokazali svu čaroliju prirodnih struktura, koje neizmjerno utječu na razvoj umjetničkog izričaja.

Autori izložbe: dr. sc. Iva Mihoci i Petar Crnčan

Stručni suradnici: dr. sc. Vlatka Mičetić Stanković, dr. sc. Martina Šašić Kljajo

Vrijeme trajanja: od  13. srpnja 2018. do 30. studenoga 2018.

O izložbi:

U izložbi su prikazani načini na koji kukci stvaraju i čuju zvuk, morfološke strukture koje su uključene kao i evolucijsku podlogu tog načina komuniciranja. Uz zvučni prostor koji je oblikovao bioakustičar Boštjan Perovšek, uz donaciju zvukova kolega iz Slovenije i Francuske, akademski kipar Denis Krašković izradio je sedam uvećanih modela kukaca, a ilustratorica Franka Tretinjak ilustracije struktura koje su uključene u proizvodnju zvuka. Izložba je oplemenjena bogatim fundusom kukaca pjevača iz zbirki Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.

Autorica izložbe: Dubravka Tullio

Stručni suradnici: Daniel Pavlinović i Hrvoje Margaretić

Vrijeme trajanja: od 15. lipnja 2018. do 15. lipnja 2019.

O izložbi: U seriji portretnih fotografija roditelja i djece svih generacija i uzrasta, kombinirane su spontanost i trenutačnost s namještenim izrazom lica kako bi se što bolje prikazala njihova sličnost ili zajednička karakteristika. Ispred objektiva autorice stala je rodbina, prijatelji i sugrađani koje autorica susreće u prolazu te ih povezuje s njihovim roditeljima ili djecom upravo na temelju te sličnosti ili fizičke karakteristike koja im je zajednička.

Fotografije su lišene svih elemenata koji bi mogli utjecati na njihovo tumačenje, tj. fokus ostaje na samim portretima. Monokromatske su, te se na taj način dobila suptilnost i veća interpretativnost, a s crnom pozadinom i tamnom odjećom lica ljudi i njihove karaktristike još više dolaze do izražaja.

Autor koncepcije izložbe: Nediljko Ževrnja, Prirodoslovni muzej Split

Autor fotografija i tekstova: Vladimir Golubić, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 17. travnja do 8. lipnja 2018.

O izložbi:

Izložba Orhideje Dalmacije prikazuje dio flore orhideja srednje Dalmacije od otoka Visa, uključujući otoke Brač i Šolta; preko Kaštela i Kozjaka do Muća i planine Svilaje. Izložba je prirodoslovna, edukativna i pokretna, a cilj joj je omogućiti upoznavanje raznolikosti flore orhideja, među kojima je i nekoliko endema te pobuditi interes posjetitelja za njihovo očuvanje i zaštitu.

Izložbe

Autor izložbe: Milan Paunović

Postav izložbe: Aleksandar Stojanović i Miroslav Jovanović

Vrijeme trajanja: od 26. siječnja 2018. do 15. lipnja 2018.

O izložbi: Izložba Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Kosturi uživo obrađuje i rasvjetljuje nekadašnje neotkrivene tajne građe organizama, a to su potpora, kretanje i uspravno držanje. Na izložbi su predstavljeni vanjski kosturi mekušaca, rakova i kukaca te unutrašnji kosturi bodljikaša, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Svi kosturi su postavljeni u prirodnim pokretima, odnosno položajima koje bi životinje imale u različitim situacijama u prirodi. Kao najzanimljiviji eksponati ističu se kosturi dobrog dupina, noja, majmuna, vuka, srne,  plamenca, jazavca i mnogih drugih. Dio izložbe predstavlja usporedan prikaz lubanja različitih vrsta životinja, među kojima su lubanja tigra, lava i leoparda. Poseban dio čine modeli dijelova kostura (kosti, zubi, čeljusti, zglobovi itd.), dok mali, ali zanimljivi dio izložbe čine spolne kosti sisavaca.

Izložbe

Autori izložbe: Nediljko Ževrnja i Dalibor Vladović, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 23. siječnja do 16. travnja 2018.

O izložbi: Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana je izložba Prirodoslovnog muzeja Split i prikazuje dio endemične flore srednje Dalmacije, tj. bliže okolice Splita: od otoka Čiova, preko Kozjaka i Svilaje do kanjona rijeke Cetine. Izložba je edukativna i pokretna, a cilj joj je pobuditi interes posjetitelja za prirodne ljepote te njihovo očuvanje i zaštitu.

Izložbe

Autori izložbe: Ana Kuzman i Toni Koren

Likovni postav: Dubravka Tullio, Ivan Mladošić i Ana Kuzman

Tehnički postav: Ana Kuzman i Dubravka Tullio

Vrijeme trajanja: od 27. siječnja 2017. do 23. listopada 2017.

O izložbi: S više od 120.000 opisanih vrsta, leptiri su jedna od najvećih skupina životinja na Zemlji. Svaka od poznatih vrsta leptira razlikuje se od svih drugih vrsta po jedinstvenim osobinama životnog ciklusa, ekologije ili genetike. Leptiri, poput većine kukaca, imaju četiri razvojna stadija: jaje, gusjenicu, kukuljicu te odraslog leptira. Jaje i kukuljica mirujući su stadiji, a gusjenice i većina odraslih leptira su aktivni i odgovorni za rasprostranjenje vrsta na nova staništa.

Fauna leptira Dubrovačko-neretvanske županije vrlo je bogata vrstama svih skupina leptira. Idući od sjevera prema jugu, delta rijeke Neretve osobito je važno područje za higrofilne vrste leptira, posebice noćne leptire poput neretvanske medonjice (Rhyparioides metelkana), močvarne ljepotice (Elophila nymphaeata) i trstikinog crvotočca (Phragmataecia castaneae). Navedene vrste dobri su bioindikatori očuvanih močvarnih staništa.

Područje Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa možemo okarakterizirati kao područje pod jakim utjecajem sredozemne klime na kojem živi velik broj mediteranskih vrsta poput vještice (Charaxes jasius), kleopatre (Gonepteryx cleopatra) ili pucavca (Iolana iolas). Na tom području nalazimo i inače rijetku i lokalnu vrstu, istočnog debeloglavca (Carcharodus orientalis). Područje Konavoskog polja jedino je krško polje na području županije. Prave mediteranske vrste poprilično su lokalne na području polja, a česte su neke vrste koje rijetko susrećemo na području županije poput mrtvačkog plašta (Nymphalis antiopa). Nad Konavoskim poljem nadvija se Sniježnica, na kojoj se miješaju elementi leptira Dinarida s mediteranskim vrstama. Zahvaljujući tome broj vrsta na Sniježnici vrlo je velik te ondje nalazimo vrlo rijetke vrste koje nastanjuju krške travnjake poput čistacovog debeloglavca (Carcharodus lavathera). Prošle je godine na području Sniježnice zabilježena i izuzetno lokalna i rijetka vrsta leptira, južni lastin rep (Papilio alexanor). Iako se već više od sto godina zna da ta vrsta nastanjuje područje južne Dalmacije, sve donedavno nisu postojala recentna opažanja i postojala je sumnja da je vrsta nestala s područja Hrvatske. Sada pouzdano znamo da južni lastin rep još uvijek nastanjuje područje Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije, i to vrlo nedostupna područja poput dolina potoka ili rijeka s termofilnim klifovima ili, u slučaju Sniježnice, strmih i nedostupnih obronaka planina.

Izložbe