Autor izložbe: Milan Paunović

Postav izložbe: Aleksandar Stojanović i Miroslav Jovanović

Vrijeme trajanja: od 26. siječnja 2018. do 15. lipnja 2018.

O izložbi: Izložba Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Kosturi uživo obrađuje i rasvjetljuje nekadašnje neotkrivene tajne građe organizama, a to su potpora, kretanje i uspravno držanje. Na izložbi su predstavljeni vanjski kosturi mekušaca, rakova i kukaca te unutrašnji kosturi bodljikaša, riba, vodozemaca, gmazova, ptica i sisavaca. Svi kosturi su postavljeni u prirodnim pokretima, odnosno položajima koje bi životinje imale u različitim situacijama u prirodi. Kao najzanimljiviji eksponati ističu se kosturi dobrog dupina, noja, majmuna, vuka, srne,  plamenca, jazavca i mnogih drugih. Dio izložbe predstavlja usporedan prikaz lubanja različitih vrsta životinja, među kojima su lubanja tigra, lava i leoparda. Poseban dio čine modeli dijelova kostura (kosti, zubi, čeljusti, zglobovi itd.), dok mali, ali zanimljivi dio izložbe čine spolne kosti sisavaca.

Izložbe

Autori izložbe: Nediljko Ževrnja i Dalibor Vladović, Prirodoslovni muzej Split

Vrijeme trajanja: od 23. siječnja do 16. travnja 2018.

O izložbi: Lipo cviće uokolo „Cvita“ Mediterana je izložba Prirodoslovnog muzeja Split i prikazuje dio endemične flore srednje Dalmacije, tj. bliže okolice Splita: od otoka Čiova, preko Kozjaka i Svilaje do kanjona rijeke Cetine. Izložba je edukativna i pokretna, a cilj joj je pobuditi interes posjetitelja za prirodne ljepote te njihovo očuvanje i zaštitu.

Izložbe

Autori izložbe: Ana Kuzman i Toni Koren

Likovni postav: Dubravka Tullio, Ivan Mladošić i Ana Kuzman

Tehnički postav: Ana Kuzman i Dubravka Tullio

Vrijeme trajanja: od 27. siječnja 2017. do 23. listopada 2017.

O izložbi: S više od 120.000 opisanih vrsta, leptiri su jedna od najvećih skupina životinja na Zemlji. Svaka od poznatih vrsta leptira razlikuje se od svih drugih vrsta po jedinstvenim osobinama životnog ciklusa, ekologije ili genetike. Leptiri, poput većine kukaca, imaju četiri razvojna stadija: jaje, gusjenicu, kukuljicu te odraslog leptira. Jaje i kukuljica mirujući su stadiji, a gusjenice i većina odraslih leptira su aktivni i odgovorni za rasprostranjenje vrsta na nova staništa.

Fauna leptira Dubrovačko-neretvanske županije vrlo je bogata vrstama svih skupina leptira. Idući od sjevera prema jugu, delta rijeke Neretve osobito je važno područje za higrofilne vrste leptira, posebice noćne leptire poput neretvanske medonjice (Rhyparioides metelkana), močvarne ljepotice (Elophila nymphaeata) i trstikinog crvotočca (Phragmataecia castaneae). Navedene vrste dobri su bioindikatori očuvanih močvarnih staništa.

Područje Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa možemo okarakterizirati kao područje pod jakim utjecajem sredozemne klime na kojem živi velik broj mediteranskih vrsta poput vještice (Charaxes jasius), kleopatre (Gonepteryx cleopatra) ili pucavca (Iolana iolas). Na tom području nalazimo i inače rijetku i lokalnu vrstu, istočnog debeloglavca (Carcharodus orientalis). Područje Konavoskog polja jedino je krško polje na području županije. Prave mediteranske vrste poprilično su lokalne na području polja, a česte su neke vrste koje rijetko susrećemo na području županije poput mrtvačkog plašta (Nymphalis antiopa). Nad Konavoskim poljem nadvija se Sniježnica, na kojoj se miješaju elementi leptira Dinarida s mediteranskim vrstama. Zahvaljujući tome broj vrsta na Sniježnici vrlo je velik te ondje nalazimo vrlo rijetke vrste koje nastanjuju krške travnjake poput čistacovog debeloglavca (Carcharodus lavathera). Prošle je godine na području Sniježnice zabilježena i izuzetno lokalna i rijetka vrsta leptira, južni lastin rep (Papilio alexanor). Iako se već više od sto godina zna da ta vrsta nastanjuje područje južne Dalmacije, sve donedavno nisu postojala recentna opažanja i postojala je sumnja da je vrsta nestala s područja Hrvatske. Sada pouzdano znamo da južni lastin rep još uvijek nastanjuje područje Splitsko-dalmatinske te Dubrovačko-neretvanske županije, i to vrlo nedostupna područja poput dolina potoka ili rijeka s termofilnim klifovima ili, u slučaju Sniježnice, strmih i nedostupnih obronaka planina.

Izložbe

Autori izložbe: Jadranka Sulić Šprem i Dalibor Andres

Likovni postav: Jadranka Sulić Šprem i Dubravka Tullio

Vrijeme trajanja: od 29. siječnja 2016. do 20. listopada 2017.

O izložbi: Izložba „Zaronimo“ prikazuje fotografije podmorskog fotografa Dalibora Andresa, ronioca koji je svoju ljubav prema moru i podmorju spojio sa svojim najdražim hobijem – fotografijom.

Izložbe

Autorica izložbe: Ana Kuzman

Likovni postav: Ana Kuzman, Šime Fabris i Damir Rašpoljić

Vrijeme trajanja: od 30. siječnja 2015. do 12. siječnja 2018.

O izložbi: Na području Republike Hrvatske obitavaju dvije autohtone vrste slatkovodnih kornjača, riječna kornjača, Mauremys rivulata, i barska kornjača, Emys orbicularis. Barsku je kornjaču moguće pronaći na gotovo čitavom području RH (u kontinentalnom dijelu, duž jadranske obale i na nekim otocima), a riječna živi isključivo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Obje su vrste strogo zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a riječna kornjača ima status ugrožene vrste. Upravo su čovjek i njegovo djelovanje u najvećoj mjeri uzrok smanjenja broja jedinki unutar populacija te nestanka, degradacije i fragmentacije staništa tih vrsta. Nebrojeni su primjeri takva djelovanja poput regulacije vodotoka, urbanizacije, neodržavanja staništa, unošenja invazivnih alohtonih vrsta, betoniranja obale i sl.

Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.

Izložbe

Autorice izložbe: Jadranka Sulić Šprem i Ana Kuzman

Vrijeme trajanja: od 31. ožujka 2014. do 9. listopada 2017.

O izložbi: Izložba „Na čast Gradu“ prikazuje povijest Muzeja u razdoblju od 1860. do 1918. tj. period osnivanja Muzeja i vrijeme djelovanja dvaju najistaknutijih ličnosti, Antuna Dropca i Balda Kosića. Domorodni muzej (Museo Patrio) osnovan je na sjednici Općinskog vijeća 26. siječnja 1872., a svečano otvoren u travnju sljedeće godine u velikoj dvorani općinske palače na drugom katu. Antun Drobac se nakon studija farmacije u Padovi vraća u Dubrovnik i otvara ljekarnu 1832. te prikuplja školjkaše, rude, ribe, zmije i različite predmete kulturno-povijesnog značenja. Njegova zbirka nadopunjena predmetima iz zbirke Trgovačko-obrtničke komore bila je temelj za osnivanje Domorodnog muzeja. Nakon što se uvjerio u insekticidni učinak buhača Tanacetum cinerarii folium (Trevir.) Sch. Bip. postao je prvi stručni proizvođač i prvi trgovac praška od osušenih cvjetova buhača. Proizvodnja i prodaja imala je izrazitu gospodarsku važnost kako za dubrovački kraj, tako i za Dalmaciju. Aktivno je pratio nova dostignuća u farmaciji i pripremio eter za prvu operaciju izvedenu pomoću inhalacijske narkoze eterom u Dubrovniku, tek 10 mjeseci nakon prve takve izvedene u Bostonu. Kosić se nakon studija u Genovi vraća u Dubrovnik gdje radi kao učitelj, a potom kao profesor kaligrafije i crtanja. Nakon Dropčeve smrti jednoglasno je izabran za upravitelja Muzeja. Detaljno je vodio knjigu inventara u kojoj su upisana ukupno 1644 redna broja. Većina zapisa koje je Kosić naveo su prirodnine, tj. predmeti koji čine prve zbirke ptica, riba, mekušaca, gmazova i vodozemaca te sisavaca dubrovačkog kraja. Predmete je sam determinirao i konzervirao, a vrhunskom umijeću prepariranja njegovih dermoplastičnih preparata dive se i domaći i svjetski stručnjaci. O predmetima i zbirkama koje je obradio objavio je znanstvene radove.

Izložbe

Autorica izložbe: Ana Kuzman

Likovni postav: Ana Kuzman i Maja Kovačević

Vrijeme trajanja: od 17. ožujka 2014.

O izložbi: Izložbom je predstavljena skupina beskralješnjaka koja obuhvaća izrazito raznolike jedinke fascinantnih boja i oblika koje pronalazimo na svim vrstama staništa (u slatkim vodama, moru i na kopnu). U izložbi su međutim zastupljeni isključivo morski predstavnici skupine – školjkaši, puževi i glavonošci. Iako njihovo ime, Mollusca (lat. moluscus = mekan), karakterizira mekano tijelo, jedna im je od glavnih odlika upravo čvrsta ljuštura koju izlučuju. Naziv izložbe inspiriran je prislanjanjem ljušture puževa – kućice na uho koja odašilje zvuk valova („šum mora“) „zarobljenih u njezinoj unutrašnjosti“. Taj šum nastaje strujanjem, odnosno odbijanjem zraka od unutrašnje površine kućice. Izložbom je prikazana povijest prikupljanja i najzaslužniji prikupljači, kao i opće karakteristike mekušaca, njihova podjela i sl. Kao zasebna cjelina izloženi su predstavnici Jadranskog mora te zaštićene jadranske vrste.

Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.

Izložbe