Tajne krša

Vrijeme trajanja: od 4. lipnja 2013. do 9. rujna 2013.

O izložbi: Fotografije su izložene u sklopu projekta „Tajne krša“ koji provodi Udruga Biom. Projekt je osmišljen kako bi se stanovnicima Dubrovačko-neretvanske županije približio tajanstveni svijet krša te kako bi se upoznali s jedinstvenosti tog ekosustava i važnosti njegova očuvanja.

Izložbe

Tajne krša2017-05-22T15:01:30+02:00

…nema vlažnih staništa, nema ni ptice močvarice…

Autor izložbe: Srećko Leiner

Vrijeme trajanja: od 5. travnja 2013. do 15. studenoga 2013.

O izložbi: Gostujuća izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Cilj je izložbe ukazati na problem nestajanja i degradacije močvarnih staništa, te s time povezano smanjenje bogate i raznolike populacije ptica močvarica. Močvare su važna staništa za ptice i one ih koriste tijekom parenja, gniježdenja i othranjivanja mladih. Ptice također koriste močvare kao izvor vode i hrane, za odmor i skrivanje te kao prostor socijalnih interakcija. Po broju, bogatstvu zaštićenih i ugroženih vrsta vezanih uz močvarna staništa i vodne ekosustave Hrvatska prednjači u razmjerima Europe, o čemu svjedoče i bogato predstavljene ptice močvarice na izložbi.

Izložbe

…nema vlažnih staništa, nema ni ptice močvarice…2017-05-23T12:21:58+02:00

Otrov i lijek skriven u biljci

Autorice izložbe: Mirjana Vrbek i Suzana Buzjak

Autor likovnog postava: Ante Serdar

Vrijeme trajanja: od 4. prosinca 2012. do 15. studenoga 2013.

O izložbi: Gostujuća izložba Hrvatskog prirodoslovnog muzeja. Cilj je izložbe upoznavanje najšire javnosti s nekim samoniklim biljem koji se tijekom povijesti ljudskoga roda koristilo i još uvijek koristi kako u pučkom liječenju, tako i u farmaceutskoj industriji. Izložba pokušava riješiti dileme o ljekovitosti i otrovnosti samoniklog bilja u svjetlu najnovijih znanstvenih istraživanja i farmaceutskih spoznaja. Odgovor koji izložba pruža leži upravo u činjenici kako „lijek“ uzet iz prirode može biti i „otrov“ ako se nestručno koristi. Ovom su izložbom također prvi put u Hrvatskoj prezentirani eksponati otrovnog i ljekovitog bilja preparirani epoksidnim smolama, novom metodom koju su razvile kustosice Botaničkog odjela HPM-a. U sklopu izložbe uređena je i tzv. travareva soba, prostor u kojem se obavljala destilacija i priprema ljekovitih trava.

Izložbe

Otrov i lijek skriven u biljci2017-05-23T12:22:52+02:00

Glede morske žabe / Zaboravljeni slučaj 1894.

Autori izložbe: Katarina Ivanišin Kardum i Pero Tutman

Likovni postav: Katarina Ivanišin Kardum i Ivana Dražić Selmani

Vrijeme trajanja: od 17. svibnja 2012. do 31. prosinca 2012.

O izložbi: Preparat sedmopruge usminjače, Dermochelys coriacea (Vandelli, 1761), među najvrjednijim je prirodninama Prirodoslovnoga muzeja Dubrovnik. Prema zapisima dubrovačkoga prirodoslovca Balda Kosića, ta je morska žaba, kako je on naziva, bila uhvaćena 1894. godine pokraj otočića Sveti Nikola blizu Budve u Crnoj Gori. U dva dijela izložbe ”…glede morske žabe…(Kosić, 1896.)” i ”Zaboravljeni slučaj 1894.”, razmatra se pitanje njezine sudbine prije dolaska u Muzej i uspoređene su metode istraživanja iz doba Kosića sa suvremenim istraživačkim metodama.

Katalog izložbe dostupan je u muzejskoj prodavaonici.

Izložbe

Glede morske žabe / Zaboravljeni slučaj 1894.2017-05-22T12:01:57+02:00

Kukci u kulturi

Autori izložbe: Bože Kokan i Sanja Vrgoč

Vrijeme trajanja: od 27. siječnja 2012 do 3. rujna 2012.

O izložbi: Gostujuća izložba Prirodoslovnog muzeja Split prikazuje brojne uloge raznih vrsta kukaca u umjetnosti, religiji, mitovima, vjerovanjima, filozofiji, narodnim predajama, folkloru, društvu i kulturi uopće. Motivi iz hrvatske kulturne baštine uklopljeni su u kontekst svjetskog fenomena kulturne entomologije. Tematske postere prate vitrine s prepariranim kukcima, njihovim drvenim figurama, primjerima dizajna nadahnutoga kukcima i drugim motivima.

Izložbe

Kukci u kulturi2017-05-23T12:53:16+02:00

300. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića

Autorica izložbe: Antonija Muhoberac Kesovija

Vrijeme trajanja: od 24. svibnja 2011. do 4. lipnja 2011.

O izložbi: Izložba je nastala kao rezultat likovnih radionica učenika Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića s pravom javnosti, posvećenih Boškoviću, s ciljem da se sve naučeno o njemu objedini u vizualnom događaju. Rezultat su likovna rješenja koja asociraju na lik i djelo velikana čija ime škola nosi, od djela u kojima se traži harmonija u odnosima boja, krivulja i sferičnih tijela, do obrade motiva vezanih uz Boškovićevu mladost i školovanje u Dubrovniku. Izložba je prigodno postavljena uz veliki međunarodni znanstveni skup o Ruđeru Boškoviću.

Izložbe

300. obljetnica rođenja Ruđera Boškovića2017-05-22T11:41:13+02:00

Kolika je bila tuna u našemu Muzeju?

Autorice izložbe: Katarina Ivanišin Kardum, Marija Crnčević i Marijana Cukrov

Likovni postav: Katarina Ivanišin Kardum i Ivana Dražić Selmani

Vrijeme trajanja: od 18. svibnja 2011. do 16. studenoga 2011.

O izložbi: Opisujući muzejske predmete – glavu i rep tune Thunnus thynnus (Linnaeus,  1758.), koja je prema pisanim podacima ulovljena u Malostonskom zaljevu 1897., prirodoslovac Spiridon Brusina je prije više od stotinu godina ukazao na važnost ondašnjeg Domorodnog muzeja. Nastavljajući rad dubrovačkog prirodoslovca Balda Kosića, na temelju tih muzejskih predmeta, pisanih povijesnih izvora i znanstvenih spoznaja o tunama procijenjene su dimenzije tune iz Muzeja i izrađen model u prirodnoj veličini, kao odgovor na pitanje “Kolika je bila tuna u našemu Muzeju?” Pričom o dvama muzejskim predmetima oživljena je tema dubrovačkog prirodoslovlja iz vremena Spiridona Brusine i Balda Kosića, ukazujući na važnost njihova djelovanja. Prva didaktička izložba povezuje kulturno naslijeđe i suvremene znanstvene spoznaje, s posebnim osvrtom na zaštitu prirode, a interdisciplinarnim pristupom u realizaciji izložbe istaknuta je uloga Muzeja kao znanstvene i kulturne institucije.

Izložbe

Kolika je bila tuna u našemu Muzeju?2017-05-22T12:10:20+02:00

Bioraznolikost u fotografiji

Autor izložbe: Igor Brautović

Vrijeme trajanja: od 21. svibnja 2010. do 2. svibnja 2011.

O izložbi: Biološka raznolikost je izvor hrane i lijekova, a ekosustavi imaju nezamjenjivu ulogu u opskrbi zrakom i čistom vodom, obnavljanju tla, regulaciji klime. Hrvatska je, zahvaljujući svojem specifičnom zemljopisnom položaju na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, biološkom raznolikošću jedna od najbogatijih zemalja u Europi. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta sa znatnim brojem endema. Izložba „Bioraznolikost u fotografiji“ obuhvaća 47 fotografija različitih autora.

Izložbe

Bioraznolikost u fotografiji2017-05-22T11:46:50+02:00