Autorice izložbe su stručne djelatnice muzeja (abecednim redom): Ana Kuzman, Matea Martinović, Jadranka Sulić Šprem i Dubravka Tullio.

Autorica likovnog postava je muzejska pedagoginja i akademska slikarica Dubravka Tullio.

 

Izložba predstavlja mozaičnu sliku bioraznolikosti koja prožima fundus Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Postavljena je na prvom katu Muzeja i broji 467 predmeta koji su izbor iz 10 zbirki.

U najvećoj prostoriji izloženi su predstavnici reda zvijeri – ris, divlja mačka i vidra. Također se mogu vidjeti dijelovi kostura vodenkonja, slona i plavetnog kita. Od 246 vrsta ptica hrvatske faune koje su zastupljene u Zbirci ptica Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik u izložbi je predstavljeno 27 vrsta. Pored galeba, njorki, patki, čaplji i ptica grabljivica koje su još uvijek redovito zabilježene na području Republike Hrvatske izloženi su i primjerci kritično ugroženih vrsta poput plosnate njorke i orla krstaša, koji su zadnji put zabilježeni početkom, odnosno krajem 20. stoljeća. Iz Zbirke gmazova i vodozemaca predstavljene su tri vrste kornjača – glavata želva, barska kornjača i obična čančara. Predstavnici kukaca izloženi su u dvije entomološke kutije. Riječ je o 15 vrsta leptira iz porodice šarenaca te brojni primjerci zlatnih mara.

U sljedećem izložbenom prostoru smještena je građa iz Geološke zbirke koja uključuje fosilnu građu iz Miocena i kasnog Pleistocena. Posebno su zanimljive kosti špiljskog medvjeda, spektakularne megafaunske vrste koja je nekada živjela u sjevernoj Euroaziji. Zbirka minerala i stijena koja je bila temelj za osnivanje Domorodnog muzeja (1872.) zauzima najveći dio izložbenog prostora sa ukupno 45 primjeraka. Iz Zbirke žarnjaka izloženo je 16 predmeta, a vrijedi izdvojiti vrste prikupljene u Jadranu, kao npr. dvije endemske vrste Sredozemnog mora, crveni i busenasti koralj te crni koralj. Ostatak postava sačinjavaju koralji svjetskih mora, a najbrojniji među njima su primjerci prikupljeni uz istočnu obalu Indije.  Zbirku algi predstavlja 14 vrsta prikupljenih u Jadranu, a dio su zbirke koju je prikupio gosp. Vidoević. Nakon Vidoevićeve smrti njegova supruga zbirku je darovala muzeju u vrijeme djelovanja Balda Kosića, o čemu svjedoči njegov Zapisnik.

U posljednjoj prostoriji Iz Zbirke mekušaca izloženo je ukupno 37 predstavnika egzotičnih vrsta ove uistinu raznolike skupine.

Likovni postav estetikom i simbolikom livadne flore skladno objedinjuje sve prikazane elemente kopnene faune. Oslikavanjem zidova i odabirom kontrastnih tonova dobio se dojam veličine prostora, a nije se izgubio fokus sa samih predmeta. Najstarijim oblikom slikarskog izričaja – muralom, dobivena je  moderna impresija koja zadovoljava načela suvremene muzeologije.  Dio likovnog postava morske faune inspiriran je reprezentativnim primjerima izloženih skupina mekušaca, koralja i algi. Velike dimenzije motiva na muralima vizualno oplemenjuju karakteristike same izložbe.